Rad na crno u JU OŠ „Sveti Sava“ Doboj

Svi poreski obveznici plaćaju kazne zbog nesposobnih direktora koji upravljaju javnim ustanovama i godinama ucjenjuju prosvjetne radnike za stalni radni odnos, a stim još uskraćuju osnovno dječije pravo na besplatno obavezno osnovno obrazovanje.

Kada kažemo da našoj djeci uskraćuju pravo na besplatno osnovno obrazovanje, prije svega mislimo na nemar, neznanje, pa čak i svjesna namjera direktora u kršenju propisa, na osnovu kojih svi mi, kao poreski obveznici, plaćamo velike novčane kazne od kojih bi se mogle kupiti knjige, pribor i sl.

Samo jedan takav primjer je odjeljenje II-1 u JU OŠ „Sveti Sava“ Doboj, o kome smo još ranije pisali, gdje na vrijeme nije počela školska godina (Nastava NIJE POČELA za odjeljenje II-1 u JU OŠ „Sveti Sava“ Doboj). Upravo zbog ovog slučaja, Poreska uprava je izvršila kontrolu i našla mnogo neprijavljenih radnika u školi, pri čemu je po našim saznanjima izdala prekršajne naloge školi u iznosu od 10.000KM a direktoru u iznosu od 5.000KM.

 

---

---

---

POVEZANO:

Pisali smo i o bahatosti direktorice u Blatnici, gdje je takođe izrečena novčana kazna školi u iznosu od 1.000KM, a direktoru od 500KM, za nezakonit prijem bibliotekara, a koji i poslije naredbe za otpuštanje i dalje radi na mjestu bibliotekara. Ista direktorica je napravila više prekršaja, primila radnika na neodređeno na radno mjesto radnika koji je na bolovanju,…. Nastavak na linkovoma:

1. Teslić, Blatnica: FOTO dokazi NEZAKONITOG prijema bibliotekara u radni odnos
2. NOVI SKANDALI U BLATNIČKOJ ŠKOLI: Nezakonit prijem radnika na mjesto bibliotekara i JOŠ PET …
3. ŠOKANTNO: Bahati teslićki moćnik DRAGAN NIKOLIĆ zapošljava kćerku na neodređeno u školi na radno mjesto zauzeto od strane radnika na bolovanju

---

---

---

Zašto pojedini direktori u školama NEZAKONITO raspisuju konkurse za radni odnos na određeno radno vrijeme?

Bahatost direktora ide do te mjere da kažu „Ko meni može da naredi kako ja da raspišem konkurs za radno mjesto„, aludirajući da može u svakoj prilici raspisati konkurs ili na određeno ili na neodređeno, kako njemu odgovara.

Sva sreća da ima neko ko određuje to što direktori ne poštuju: Član 33. i Član 39. Zakona o radu (Sl.gl.RS 01/16), koji je nedvosmilen.

Na osnovu ovih članova jasno je da se ugovor o radu po pravilu zaključuje na neodređeno vrijeme (trajno upražnjeno radno mjesto, radnik otišao u penziju,…), izuzev pojedinačnih slučajeva kada može zaključiti ugovor na određeno (radnik na funkciji, bolovanju, sa unaprijed određenim rokom i događajem).

Kako u KOMENTARU Zakona o radu Republike Srpske tumače najbolji stručnjaci prava Član 39. Zakona o radu:

---

 

Čast većini obrazovanih i poštenih direktora, ali pojedini direktori narušavaju školama ugled, proizvode velike kazne, jer iz raznih pobuda nezakonito raspisuju konkurse na određeno radno vrijeme. Najčešći slučajevi su da žele radnika držati „u šaci“, ucjenjivati i sl., a na neodređeno raspisuju samo kada se zapošljava neko njima podoban i sl.

Ne znamo da li se oni namjerno prave maloumni, pa se samo vezuju za kako kažu lex specijalis Zakon o osnovnom (srednjem) obrazovanju i vaspitanju ili to stvarno jesu. Svima je jasno da lex specijalis zakoni imaju prednost nad lex generalis, ali ako nešto nije određeno u lex specijalis, onda je jasno da se mora sprovesti lex generalis zakon.

U konkretnom slučaju, uslovi za zapošljavanje radnika na određeno ili neodređeno nisu definisani u Zakonu o osnovnom (srednjem) obrazovanju (lex specijalis), samim tim je jasno da se u ovom slučaju mora poštovati Zakon o radu RS (lex generalis). Pojedini direktori ovo neće da poštuju, preplašeni radnici ne smiju da se žale inspekciji rada ili da tuže na sudu, tako da se ovi nezakoniti slučajevi potežu iz godine u godinu.

Radnici u obrazovanju se u ovakvim slučajevima najčešće žale prosvjetnim inspektorima, što je pogrešno, jer im u ovom slučaju oni ne mogu pomoći. Njihov posao je, kako kažu, samo tumačenje propisa iz obrazovanja. U radno-pravnim odnosima, sprovođenje propisa se tumači po Zakonu o radu, a mjesto žalbe je inspekcija rada.

S druge strane, direktori koji ne poznaju propise i koji su u nedoumicama, takođe se o radno-pravnim odnosima konsultuju sa prosvjetnim inspektorima, čiji savjeti zbog njihove uske ingerencije nisu relevantni.