U zemljama okruženja ubrzano raste broj gradova u kojima je registrovana groznica Zapadnog Nila, što povećava mogućnost pojave ove zarazne bolesti i u Republici Srpskoj.
U Srbiji, u protekloj deceniji, nije zabilježeno više komaraca kao ove godine, a u čak devet gradova registrovani su slučajevi zaraze.
S obzirom na ovakvu situaciju, iz Instituta za javno zdravstvo RS budno prate epidemiološku situaciju u Srbiji i regionu.
Ljekari naglašavaju da se većina oboljelih oporavlja u potpunosti, dok u ugroženim grupama, kao što su stariji od 75 godina ili oboljeli od šećerne bolesti, može doći do razvoja meningitisa ili encefalitisa.
U IJZ objašnjavaju da nema specifične terapije, kao ni vakcine protiv groznice Zapadnog Nila.
“U slučajevima kad su prisutni isključivo blagi simptomi, terapija nije potrebna ili je simptomatska, što podrazumijeva korištenje analgetka i antipiretika. U slučaju teže kliničke slike, oboljeli se hospitalizuju, uz primjenu intenzivirane suportivne terapije”, kaže specijalista epidemiolog u IJZ Nina Rodić Vukmir.
Prema njenim riječima, simptomi nastaju tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
“Toliko traje period inkubacije, a skoro 80 odsto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Oko 20 odsto zaraženih osoba ima blaže simptome kao što su temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje i ponekad otok limfnih žlijezda ili osip po tijelu. Teška klinička slika sa zahvatanjem centralnog nervnog sistema, odnosno pojavom meningitisa i encefalitisa, javlja se kod manje od jedan odsto inficiranih. Ove godine nije prijavljen nijedan pacijent sa sumnjom da je obolio od groznice Zapadnog Nila, dok su lane u Srpskoj registrovana dva pacijenta”, ističe Vukmir.
Riječ je o sezonskom oboljenju koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti komaraca. Naime, dosadašnja iskustva pokazuju da prvi oboljeli bude registrovan uglavnom u drugoj polovini jula, a najveći broj oboljelih bude prijavljen tokom avgusta. Osnovni način prenosa bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila je ubod zaraženog komarca. Virus se ne prenosi među ljudima putem kontakta, niti se može prenijeti sa zaraženih ptica na ljude bez ugriza komarca.
U IJZ ističu da je glavni vektor, odnosno prenosilac, Culedž pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas, a virus je do sada izolovan kod 43 vrste komaraca.
“Najlakši i najefikasniji način prevencije bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila je spriječiti ubod komarca”, kaže Vukmir.
Tigrasti komarci su u Republici Srpskoj prvi put otkriveni 2015. godine, i to na lokalitetima Laktaši, Banjaluka, Brod, Gradiška, Bijeljina.
Pretpostavlja se da je tigrasti komarac na naše područje došao sa gumama, koje su naše vulkanizerske radnje kupovale u Italiji.
Izvor: glassrpske.com / srpskainfo.com
Referent za obradu slučajeva pomoći na cesti - Doboj (m/ž) Godine 2019. započeli smo s…
Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera nije usvojen u Narodnoj…
DOBOJ - Dobojska policija je danas, 18. marta podnijela izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Doboj protiv…
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponovo nisu usvojili Zakon o zaštiti zdravlja stanovništva od…
SARAJEVO – Federalna uprava policije upozorila je građane na prevare putem Vibera navodeći da prevaranti…
Od 10. aprila uvode se nove kontrole, što za putnike iz BiH znači duže redove…
This website uses cookies.