Categories: HranaZdravlje

Nutricionistica objasnila zašto nam više prijaju čvarci nego avokado

Čvarci i slanina su bolji od avokada za ljude s našeg podneblja, rekla je nutricionistkinja Branka Mirković i objasnila kako prepoznati zdrave suhomesnate proizvode.

Nutricionistica Branka Mirković i gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić gostovali su u Uranku beogradske televizije K1 i pričali o zdravoj ishrani.

Složili su se oko kiselog kupusa , a onda „raspalili“ po današnjoj hrani, posebno njenom načinu pripreme. Mnogi problemi sa trbuhom rezultat su neadekvatno odabrane hrane, ali i pogrešnog pripremanja koje je tekovina modernog načina života.

„Za mnoge stvari mi samo mislimo da imamo problem, zapravo ga imamo zbog industrijske obrađene hrane, zbog hemije unutra, može i profesor da kaže, ta hemija pravi problem sa organima za varenje, posebno sa crijevima. Jedite hranu koju prepoznajete , čvarci nisu problem , bolje njih i slaninu nego avokado da jedemo , to je bliže našem genetskom kodu“ , rekla je Branka.

„Naše majke su od jutra izlazile, kuvale, imale obaveze, a sada hoćemo sve instant. E pa ne može zdrava hrana da bude instant“, rekao je Voja.

„U stara vremena, krčkalo se od ujutru, tako su se supe pravila, sarme, takva jela. Ili sporo, ili ultrabrzo. Ali ovo između, kako se danas kuva, to ne valja“ , rekla je ona.

Komentarisali su i čvarke, slaninu , suhomesnate proizvode za koje se često priča da su štetni, ali su izdvojili proizvode od mangulice i način „raspoznavanja“ zdravih.

“ Čvarci od mangulice, jesam za to, ali znamo da je ona dobro hranjena, a ne ono što nam se prodaje kao mangulicu „, rekla je Branka Mirković. Gastroenterolog je objasnio kako prepoznati zdrav proizvod od mangulice.

„Mora da bude mangulica, žuta mast, znate li šta masti daje žutu boju? Betakaroten, od biljaka koje je životinja jela, to je dobar i zdrav lipid, zato mangulica nikada neće imati više od sto kilograma, ona ne može proizvesti toliko zdrave masnoće“ , rekao je on.

Teško je znati porijeklo životinje, ali i njezinu sortu koja je ranije bila rasprostranjena kod nas, upozorio je Mirković.

„Kad smo tražili za jedno istraživanje, morali smo da uvezemo nekoliko domaćih svinja iz inostranstva, više ih kod nas nije bilo. Zaboravili smo naše autohtone vrste, nema ih više“, rekla je ona.

Voditeljka je pomenula i hrono čvarke, na šta su se oboje nasmijali.

„To je preuzeto iz jednog francuskog modela ishrane, hrono ima malo masnoće, ugljenih hidrata, a mnogo proteina. Da vam kažem, nismo mi ranije imali pojma šta je hrono, ali smo se pravilno hranili“, rekla je ona.

„Moja tetka Kata bi na hrono čvarke rekla samo – ma, hajte molim vas“, dodao je gastroenterolog.

Izvor: mondo.ba

GD

Recent Posts

Automobil podletio pod putnički voz na relaciji Banjaluka – Doboj

Sinoć u 20 časova na prelazu između mjesta Čelinac – Jošavka desila se nezgoda kada…

3 dana ago

Kazna 8.000 evra za vozače, a za ovo čak i doživotna robija: Novi zakon kažnjava ono što svi radimo dok vozimo, a nismo ni svjesni

Za samo nekoliko dana, tačnije od 13. septembra, u Grčkoj na snagu stupa najtvrđi saobraćajni…

5 dana ago

Medicinska revolucija: Čoveku presađen svinjski bubreg – Evo kako teče oporavak

Čoveku iz američke savezne države Nju Hempšir lekari su presadili eksperimentalni bubreg genetski modifikovane svinje,…

5 dana ago

Usvojena odluka koja će uticati na većinu radnika u Njemačkoj

Savezna vlada Njemačke usvojila je nacrt sveobuhvatne poreske reforme koja uključuje i promjene u tzv.…

5 dana ago

Škola bez nasilja: Važna poruka iz JU OŠ „Ozren“ Donja Paklenica

U JU OŠ "Ozren" Donja Paklenica učenici IX razreda su napravili video koji šalje važnu…

1 sedmica ago

Košarkaš Džanan Musa će kupiti plac za gradnju kuće u Doboj Istoku majci mladića stradalog u minskom polju

DOBOJ - Nakon što je pokrenuta humanitarna akcija za gradnju kuće majci mladića Mehmeda Hasanamidžića…

2 sedmice ago

This website uses cookies.