Maglaj: Aktivan još 21 paradžemat

MAGLAJ – Od nekad 67 paradžemata, sada je aktivan 21, a Islamska zajednica u BiH poručuje da će se ovom pojavom nastaviti baviti.

„Obračun“ s pojedincima i grupama koje organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je 2016. godine, kada su udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija. Pritom su i predstavnici IZ u BiH razgovarali s predstavnicima paradžemata.

„Inicijativa razgovora s pojedincima i skupinama koje organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH bez valjane pravne osnove za to, urodila je plodom. Kada je inicijativa pokrenuta, imali smo nekih 67 takvih skupina, da bi njihov broj danas bio sveden na 21„, rekao je za „Nezavisne“ Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za odnose s medijima.

 

Dakle, u godinama iza nas, najveći broj takvih pojedinaca je napustio praksu organizovanja zajedničkog vjerskog života muslimana izvan struktura IZ, a oni koji su se integrisali, prihvatili su pravila IZ u BiH.

To, kako nam je pojašnjeno, znači da je objekat, ukoliko su bili njegovi vlasnici, postao vakuf ili zadužbina IZ u BiH i da je reisu-l-ulema taj koji imenuje imama.

Ili, preciznije, u tom džematu sada se primjenjuju svi propisi IZ u BiH, među kojima su i organizovanje slobodnih izbora za reprezentativna tijela IZ u BiH.

„Nijedna skupina se nije mogla integrisati u IZ u BiH, a da nije prihvatila pravni okvir i pravila Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini„, kaže Jusić.

 

Napominje da informacije kojima raspolaže govore da većina onih koji se okupljaju u ovim grupama i koji još ne djeluju u okviru IZ u BiH nisu zagovornici ideologija nasilnog terorizma, niti javno zagovaraju nasilje, iako vjeru razumijevaju i praktikuju na sebi svojstven način, koji odudara od islamske tradicije Bošnjaka.

„IZ u BiH će se ovom pojavom i dalje baviti na način da će sa svim pojedincima koji nastupaju u ime islama voditi dijalog i ljubomorno čuvati tradicionalno islamsko učenje na ovim prostorima. Istovremeno ćemo svaki ekstremizam, širenje mržnje i militantizam osuđivati bez obzira na to od koga dolazio i nikada nećemo praviti podjelu na ‘dobre i loše’ ekstremiste, na one ‘naše’ koje tolerišemo i ‘njihove’ koje osuđujemo, kako se, nažalost, sve češće čini u bh. društvu„, naveo je Jusić.

 

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da, posmatrano sa bezbjednosnog aspekta, fokus na paradžematima i dalje treba da ostane prisutan, sve dok se ne riješi potpuna integracija svih njih.

„Oni su, da podsjetimo, posmatrani kao uzrok potencijalne, odnosno moguće prijetnje po sigurnost građana, mada su to u dobroj mjeri ljudi koji nisu skloni kriminogenom ponašanju. Sigurnosni aspekt, dakle, jeste potisnut, ali svakako bi trebalo da taj proces držimo pod kontrolom dok ne vidimo potpunu integraciju svih paradžemata„, naveo je Kržalić u izjavi za „Nezavisne“.

 

Podsjetimo, neki od paradžemata koji su 2016. godine bili pod lupom policije i inspekcije jesu i Stijena, u opštini Cazin, te Ošve, opština Maglaj.

Izvor: nezavisne.com   Autor: Dragan Sladojević