Istraživanje TI BIH: Koliko plaćamo rad javnih medija?

Tokom prošle godine svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini izdvojili su oko 30 miliona i 800 hiljada maraka iz budžeta za finansiranje medija, a najveći dio otišao je javnim televizijama i radio stanicama. Radi se o cifri koja dostiže skoro polovinu marketinškog tržišta u BiH[1] i veća je 44% od iznosa koji se izdvajao 2014. godine. Od tada do danas za medije je potrošeno preko 140 miliona maraka, a iznos tog novca rapidno se povećavao iz godine u godinu, pokazalo je istraživanje koje je proveo Transparency International u BiH (TIBIH). Istovremeno, dostupni finansijski izvještaji pokazuju da se udio vlastitih prihoda većine javnih medija značajno smanjuje, a zbog sve veće finansijske zavisnosti od budžetskih subvencija ozbiljno je ugrožena i njihova uređivačka nezavisnost.

Javni mediji trebalo bi da budu u službi javnosti, ali su sve češće na meti sankcija regulatornih organa[2][3] zbog pristrasnog izvještavanja i promocije političkih interesa vladajućih struktura. To je potvrdio i izvještaj o provedenim izborima OSCE-a, gdje se upozorava da bi društveni mediji u izbornom periodu trebali omogućiti jednak pristup svim kandidatima, jer političari na vlasti imaju povlašćen tretman[4]. Novinarska udruženja upozoravaju na sve veće političke pritiske na uređivačku politiku, a ima i primjera gdje je vlast kadrovska rješenja i način izvještavanja uslovljavala isplatom budžetskih sredstava.

U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera, dvijenovinske agencije i 81 medij u vlasništvu kantona, opština i gradova. Troškovi njihovog rada drastično rastu iz godine u godinu, a osim plata i nagomilanih dugova iz džepa poreskih obveznika, sve češće se plaćaju loše poslovne odluke, presude za klevetu[5] i kazne za kršenje medijskog kodeksa.

SITUACIJA U ENTITETIMA I BRČKO DISTRIKTU

Javni emiteri u vlasništvu entiteta trebali bi se finansirati naplatom RTV pretplate i oglašavanja, a ovakav model zamišljen je kao jedna od formalnih garancija uredničke nezavisnosti. Za razliku od situacije gdje se javni mediji finansiraju direktno iz budžeta, uvođenje vlastitih prihoda u vidu pretplate trebalo je dovesti do smanjenja uticaja nosilaca vlasti na uređivačku politiku.

Ipak Republika Srpska za samo pet godina povećala je budžetsku stavku za podršku radu dva javna medija sa 1,7 u 2014. na 4,77 miliona KM u 2018. godini, a glavni razlog je što su se iz budžeta počeli pokrivati dugovi RTRS-a. Tako je 2018. godine u tu svrhu izdvojeno 3 miliona, a godinu dana ranije 2 miliona KM [6]. Pored toga finansijski izvještaj RTRS-a pokazuje i to da je u zadnje dvije godine izdvojeno preko 1,6 miliona za nabavku opreme ovog javnog emitera. Uprkos boljoj naplati RTV pretplate, finansijska zavisnost RTRS-a od budžetskih subvencija značajno se povećala, a po tvrdnjama Regulatorne agencije za komunikacije BIH, ne smanjuje se ni politički uticaj na uređivaču politiku.

Agencija je u proteklom periodu izrekla više desetina hiljada maraka kazni RTRS-u, a u jednom izvještaju utvrdila i „kontinuirano i tendenciozno promovisanje interesa vladajuće stranke, favorizovanje pojedinaca ili subjekata u pozitivnom kontekstu, uz stalno prisutan kritički ton prema opozicionim strankama“.[7] Tako se navodi u izvještaju RAK-a, a na sličan problem upozorava se i u izvještaju OSCE-a, gdje se analizirala uređivačka politika javnig servisa u izbornoj kampanji.

„Javni servis Republike Srpske je značajno pratio jednog od kandidata za člana državnog predsjedništva što je dovelo u pitanje postojanja jednakih uslova za sve kandidate“, stoji u izvještaju OSCE-a. U nastavku se dodaje da „nalazi praćenja medija koje je vršila ODIHR IPM su potvrdili da je na RTRS-u, g. Dodik opsežno medijski popraćen i kao predsjednik RS-a i kao kandidat što je dovelo u pitanje princip jednakog tretmana za sve“[8].

Federacija BiH poslednjih nekoliko godina izdvaja po 382 hiljade KM godišnje za podršku FTV-u i ova brojka je smanjena u odnosu na 2014. godinu, kada je iznosila oko pola miliona KM. U ovogodišnjem budžetu ta stavka nije planirana, a izdvajanja za finansiranje rada Federalne novinske agencije kreću se oko 2 miliona godišnje.

U budžetu Brčko Distrikta izdvajaja se značajna sredstva za podršku javnoj radio stanici koja sve više smanjuje udio vlastitih prihoda u ukupnom finansiraju. Prošle godine budžetski grant iznosio je 537 hiljada, što je za 46% ili 167 hiljada više nego što je isplaćeno 2016. godine[9]. Broj zaposlenih u ovom javnom preduzeću, bar po izvještaju, u međuvremenu se nije povećao, ali su troškovi plata porasli za oko 130 hiljade maraka, dok su im vlastiti prihodi ostali na istom nivou (oko 90.000). Rad upravnog odbora godišnje ih košta oko 49.000 KM, a revizija im je utvrdila da su nezakonito povećali naknadu predsjedniku upravnog odbora za 10% [10]. Ovo javno preduzeće u zaključku prošlogodišnjeg izvještaja o poslovanju navodi da im za redovno poslovanje treba dodatno povećati budžetski grant.

Slična situacija je i u većini lokalnih medija koji za svoje funkcionisanje traže sve veća budžetska isredstva, a paralelno s tim i uređivačka politika više se okreće interesima stranaka na vlasti, a sve manje interesima javnosti. To dokazuju podaci o padu udjela vlastitih prihoda većine medija kojima upravljaju niži nivoi vlasti. Budžetska sredstva koja dobijaju uglavnom odlaze na isplatu plata i zaostalih dugovanja i nisu u vezi sa projektima kojima bi se podsticale teme od javnog interesa.

SITUACIJA U KANTONIMA FBIH

Deset kantona u Federaciji BIH u budžetima je ove godine planiralo oko 8,4 miliona KM za podršku medijima, a najveći dio novca otići će na podršku rada kantonalnih televizija i radio stanica.

Zanimljivo je da se iz budžeta Tuzlanskog kantona, pored podrške kantonalnoj televiziji, redovno izdvaja i određena suma novca za finansiranje privatnih medija, koja se povećavala u izbornim godinama. Novac se dijelio na osnovu javnog poziva, a dobijali su ga uglavnom lokalni portali s tim što se nešto više novca dijelilo u izbornoj 2018. godini.

Najveći porast izdvajanja u poslednjih pet godina imao je Unsko-sanski kanton koji lokalnoj televiziji danas daje 64% više nego 2014. godine, ali je tamošnja javna RTV stanica i dalje u teškoj finansijskoj situaciji. Revizija im je utvrdila akumulisani gubitak od 1,79[13] miliona KM, te upozorava upravu da je dužna da obezbijedi stabilne izvore finansiranja. Istovremno, tamošnje vlasti već dugo, po tvrdnjama udruženja BH novinari, vrše političke pritiske na ovu televiziju, koji su se intenzivirali pred protekle izbore.

– Nedopustivo je da već mjesecima članovi Vlade i Skupštine USK prijete novinarima i urednicima RTV USK, dovode ih u ponižavajući i nesiguran položaj, te pokušavaju smijeniti direktora ili imenovati novi nadzorni odbor po mjeri stranaka koje su na vlasti, a s ciljem osiguranja medijske podrške za političku kampanju, naveli su u saopštenju BH Novinari[14]. Ovaj slučaj samo je jedan u nizu svakodnevnih političkih uplitanja u rad javnih medija, koji su praćeni njihovom sve većom finansijskom zavisnošću od budžetskih subvencija.

Redovni godišnji grant medijima koji se planira u budžetu Hercegovačko-neretvanskog kantona iznosi 440.000 KM, a polovina se po odluci Vlade dijeli lokalnim medijima, dok druga polovina od 220.000 odlazi na finansiranje Radio Televizije Herceg Bosne.

Ova televizija finansira se najviše iz budžeta kantona i lokalnih zajednica, gdje HDZ BiH učestvuje u vlasti i donošenju odluka, a u nekoliko navrata sredstva su im isplaćivana iz budžetske rezerve BIH[15]. Od 2014. ova televizija udvostručila je ukupne prihode, koji su sa 574 hiljade porasli na 1,2 miliona[16]. Najveći porast zabilježen je prošle godine, kada je HDZ najavio pokretanje RTV kanala, pa je ova televizija jedna od rijetkih javnih RTV stanica koja je 2018. iskazala dobiti od 792 hiljade. Nad ovom televizijom Zapadnohercegovački kanton preuzeo je i dio vlasništva, a isto je uradilo još 15 opština.

SITUACIJA U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Najviše novca za finansiranje RTV Herceg Bosne planirano je u budžetu Širokog Brijega (100.000 KM), a zatim slijede Tomislavgrad (oko 87.000) i Čapljina. U budžetu Livna je planirano 60.000, a iznose od 10 do 40 hiljada izdvajaju Grude, Kreševo, Kiseljak, Ljubuški, Neum, Posušje, Ravno, Stolac i od nedavno i opština Žepče. Opštine Čitluk, Dobretići i Kupres preuzele su dio vlasništva, ali kako nemaju javno objavljene budžete, nije moguće utvrditi da li i sa koliko učestvuju u finansiranju. Ovi podaci se odnose na budžetski plan, a sredstva za finansiranje RTV Herceg Bosne su više puta mijenjana. Zbog nedostupnosti svih izvještaja o izvršenju budžeta nije jasno koliko je budžetskog novca zaista završilo na računima ove televizije, ali se planirani iznos kreće oko 808.000 KM.

Lokalne zajedncie u BiH izdvajaju ubjedljivo najviše novca za finansiranje medija, a taj iznos će sa 10 miliona u 2014. godini, ove godine porasti na skoro 15 miliona KM. Najviše novca izdvajaju Tuzla, Prijedor, Živinice , Lukavac, Sanski Most i Doboj.

Prihodi iz budžeta većine medija u vlasništvu lokalnih zajednica predstavljaju preko 80% njihovih ukupnih prihoda, s tim što se udio sredstava koja zarađuju na tržištu značajno smanjuje. U ovakvoj dolazi i do sve većih politićkih pritisaka na javne medije, a najradikalniji primjer desio se 2017. godine kada je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović prijetio da će obustaviti budžetska sredstva RTV Zenici, uslovljavajući ih poništenjem odluke o imenovanju direktora[17]. Kasumović je nedavno, nakon niza priloga ove televizije o radu kompanije ArcelorMittal i njihovom mogućem uticaju na zagađenje vazduha u Zenici, smijenio nadzorni odbor, uprkos oštrom protivljenju novinarskih udruženja koja su osudila politička uplitanja u uređivačku politiku.

BH novinari tvrde da najveći politički pritisci dolaze upravo na lokalne medije, a naročito teška situacija je u RTV USK, RTV Goražde i RTV TK, gdje se sa promjenom političkih snaga u katonalnim skupštama ili u opštinskim vlastima najdirektnije vrši pritisak na urednike i novinare. Ovi pritisci su naročito vidljivi kroz primjere finansijskog uslovljavanja, ali i politička imenovanja čelnih ljudi u upravne i nadzorne odbore javnih medija.

BUDŽETSKA IZDVAJANJA I JAVNI INTERES

U BIH ne postoji sistem utvrđivanja budžeta javnih medija kojim bi se oni donekle zaštitili od samovolje lokalnih vlasti koje odlučuju o visini njihovih prihoda. Budžetski novac uglavnom odlazi na plate zaposlenih i pokriće nagomilanih dugova, a doprinos javnih medija javnom interesu postao je upitan. To potvrđuje i niz odluka nadležnih organa kao i brojni relevantni izvještaji u kojima se navode da javni mediji rade u interesu političkih partija i da očigledno nisu bili u službi javnosti i time ostvarili svoju osnovnu ulogu.

Zbog toga bi trebalo redefinisati sistem budžetskog finansiranja medija, a jedno od mogućih rješenja je preusmjeravanje sredstava u projektno finansiranje produkcije medijskih sadržaja od javnog interesa. Tu bi se trebalo jasno naznačiti šta se finansira javnim novcem, a politika finansiranja medija trebala bi ići u pravcu da se osigura njihova osnovna uloga, ali i da se podrže deficitarni sadržaji od javnog interesa. Iskustva drugih zemalja pokazuju da budžetsku podršku uglavnom dobija obrazovni programi, sadržaji iz kulture, informativni programi, vlastita produkcija, program na jeziku nacionalnih manjina, a podršku dobijaju istraživačko novinarstvo i drugi sadržaji koji naglašavaju watchdog funkciju medija. Kod dodjele sredstava cijeni se poštovanje profesionalnih normi i širina izvještavanja.

Zbog toga je potrebno i u BIH jačanje monitoringa nad finansiranjem medija iz javnih budžeta koji bi uključio nezavisnu procjenu legitimnosti dodjele sredstava, kao i učinka u smislu doprinosa javnom interesu, jer se trenutno novcem poreskih obveznika pokrivaju svi promašaji rukovodstva javnih medija.

U tom pravcu idu i prijedlozi udruženja BH novinari, Savjeta za štampu, Medija centra i drugih relevantnih organizacija koje zagovaraju jačanje odgovornosti medija za sredstva koja dobijaju iz budžeta. Jačanje monitoringa bi podrazumijevalo i obavezu javnih medija da objavljuju redovne izvještaje o državnim subvencijama i ostvarivanju ciljeva za koje su im sredstva dodijeljena, kao i da objavljuju državne i komercijalne finansijske revizije, te revizije učinka. Zbog toga je potrebno i dodatno jačati kapacitete i spremnost revizorskih institucija, Regulatorne agencije za komunikacije BIH i APIK-a da po uzoru na tijela u drugim zemljama, daju pregled obrazaca i efekata ovakvog finansiranja medija.

U cilju jačanja uredničke nezavisnosti medija koji primaju sredstva potrebno je utvrditi budžet za medije na višegodišnjoj osnovi, čime bi se smanjila mogućnost da institucije vlasti dodjeljuju ili uskraćuju sredstva na osnovu aktuelnog izvještavanja o njima.

Izvor: rtvslon.ba / TI