Gdje su najbrži vozovi; kakvo je stanje u BiH

Svakog dana kineski vozovi G17 i G39 polaze sa stanice u Pekingu i stižu u Nanjing nakon što dostignu maksimalne brzine do 350 kilometara na sat. Iako toga možda nisu svjesni, njihovi putnici koriste najbrže redovne željezničke usluge na svijetu, navodi Railway Gazette International.

Ovaj časopis rangirao je vozove prema prosječnoj brzini redovnih linija koje su bile u funkciji između maja i juna 2019. Uključeni su vozovi koji saobraćaju od ponedjeljka do petka i prosječno prolaze više od 160 km na sat između različitih stanica – isključujući jednokratne ili vikend usluge.

Najbrži vozovi na svijetu prelaze 1.021 km između glavnog grada Kine i Nanjinga, sa prosječnom brzinom 317,7 km / h, završavajući putovanje za samo 3 sata i 13 minuta.

Stanje u BiH

Inače, iz Željeznica FBiH ranije su kazali za medije da je prosječna brzina putničkih vozova u našoj zemlji 60 kilometara na sat, podsjeća BiznisInfo. Drugi mediji su pisali da je ovo zapravo maksimalna brzina, te da se vozovi ne mogu kretati brže zbog zastarjelih pruga.

Situacija se nije popravila ni puštanjem u promet modernih talgo vozova, koji mogu razviti brzinu do 160 kilometara na sat.

No, oni zapravo saobraćaju istom brzinom kao i stari vozovi, upravo zbog pruga, a mediji su pisali da od Sarajeva do Banjaluke idu prosječnom brzinom od 47 kilometara na sat.  

Ostale zemlje

Italija je zauzela drugo mjesto na tabeli, izmiještajući Francusku koja je ranije držala tu poziciju, sa vozom na liniji od Milana do Ređo Emilije.

Iako je prebačen na treće mjesto u prvih 10, voz na liniji Champagne Ardenee – Loraine i dalje postiže prosječnu brzinu veću od 271,8 km / h.

U analizi se ocjenjuje da performanse motora na željezničkim mrežama Japana, Španije i Tajvana ostaju relativno nepromijenjene. Vozovi na tim mrežama voze onoliko brzo koliko njihova postojeća infrastruktura može da podnese, tako da je vjerovatno da se prosječne brzine neće znatno povećati sa sadašnjih 250 km/h.

U Njemačkoj, široka međugradska željeznička mreža koristi dijelove brzih linija, a ne čitave nove rute, zadržavajući maksimalne brzine ispod onih u drugim zemljama. Međutim, sistem je predviđen za širenje, s tim da je investiranje na rutama istočno od Štutgarta planirano za 2022. godinu i zahtijevalo je liniju od 300 km/h koja bi povezivala Bilefeld i Hanover, prenosi Nova ekonomija.

Smanjuju zagađenje

Van prvih 10 je Saudijska Arabija koja je otvorila brzu željeznicu koja povezuje istorijske gradove Meku i Medinu sa komercijalnim čvorištem Džede. Iako su dizajnirani za vozove koji voze brzinama većim od 300 km/h, trenutna startna faza projekta dostiže prosjek od 174,6 km/h – ali postoji potencijal da se brzine u budućnosti povećavaju znatno više.

Saudijska Arabija nije jedina zemlja u kojoj vozovi postaju brži. Istraživanje za 2019. godinu pokazuje da su svjetske željeznice nadmašile prethodne godine. Uključujući međunarodne željezničke usluge, 22 zemlje upravljaju vozovima čije prosječne brzine prelaze 160 km/h.

Sve brže i brže usluge željeznica su korisne za životnu sredinu, smanjujući emisiju štetnih gasova iz drugih vidova saobraćaja.

Izvor: biznisinfo.ba