Dobra zarada od lješnika dolazi uz rad i strpljenje

Proizvodnja lješnika donosi sigurnu dobit, a sve veći broj stanovnika u Srpskoj odlučuje se za ovaj posao, za koji je uz rad i trud potrebno i strpljenje, jer se na prvi rod čeka od četiri do pet godina.

Prednost ovog voća je što uspijeva u svim krajevima Srpske i na skoro svim nadmorskim visinama. Potrebno je samo sortu prilagoditi području u kojem se gaji. Bračni par Siniša i Slađana Pepić u Piskavici nadomak Banjaluke, na površini od jednog hektara, uspješno proizvode lješnik u ljusci, a na tržište ga plasiraju pod imenom “Šarena ljelja”.

– Supruga je dobila u nasljedstvo zemlju i odlučili smo se za lješnike. Prva ideja bile su maline, ali one iziskuju veliki broj radnika u periodu berbe, što nismo mogli da obezbijedimo. I nismo se pokajali, lješnik se pokazao kao pun pogodak – rekao je Siniša Pepić za “Glas”.

Prema njegovim riječima, mnoge su prednosti uzgoja ovog voća.

– Sa lješnikom možemo da produžimo investicioni ciklus, jer iz godine u godinu zahtijeva sukcesivna ulaganja na plantaži – rekao je Pepić.

Na plantaži imaju 460 sadnica, a dominiraju četiri sorte: istarski dugi, rimski dugi, avelino i halški džin.

Pepić naglašava da su ulaganja konstantna do desete godine. Preporuka je da se od početka ide sa manjim zasadima, koje je kasnije moguće proširiti.

Naše tržište veću pažnju posvećuje cijeni nego kvalitetu proizvoda, tako da proizvođači lješnika imaju najviše problema u vezi sa otkupnom cijenom.

– Veliki je uvoz, naročito iz Turske, gdje su niske cijene, ali i kvalitet. Taj lješnik je izvađen iz jezgre prije godinu i po, hemijski je tretiran da bi i van ljuske izdržao na skladištu, što umanjuje njegov kvalitet u odnosu na domaći – rekao je Pepić.

I bračni par iz Mrkonjić Grada, Zorana i Nemanja Bajić, na 30 dunuma u selu Petoševci kod Laktaša proizvode lješnik. Na to su se odlučili zbog dodatne zarade.

– Vidjeli smo da je velika potražnja na našem tržištu te dobra otkupna cijena, a lako ih je skladištiti, pa smo htjeli da se oprobamo u ovom poslu – kaže Bajić. Dodao je da su 2017. zasadili 800 sadnica različitih sorti.

– Lješnik prvi rod daje poslije pete ili šeste godine, tako da svako ko ima namjeru da se bavi ovim treba da ima na umu da će proći godine do prvih prihoda. Računam da ću ove godine imati oko dvije tone lješnika, što je odlično s obzirom na to da mu je tek peta godina – rekao je Bajić. Dodao je da o ovoj proizvodnji još uči te da je često na seminarima i edukacijama u Srbiji.

Kap po kap

Siniša Pepić naglašava da je navodnjavanje veoma važno.

– Sistem “kap po kap” neophodan je od treće ili četvrte godine, a do tada i nije neophodno. Kada lijeska počne da daje plodove, voda je najpotrebnija jer određuje kvalitet roda neposredno pred sazrijevanje – rekao je Pepić.

Izvor: glassrpske.com