Doboj: DEMANT sudija Okružnog suda na ranije objavljen članak

Sudije Okružnog suda u Doboju, Dragan Rulofs, Vojka Prešić i Slađana Pajić su nam u redakciju potrala granicedoboja.info poslali demant na objavljen članak SKANDALOZNO: DOBOJSKE SUDIJE presudama „urinirale“ po prosvjetnim radnicima i Zakonu o radu.

Slučaj u tezama – predmet demanta:

1. Oštećeni radnik je sudskim putem tražio da se primjeni član 33. i 39. Zakona o radu o postojanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, koji je konkursom došao na mjesto radnika koji je otišao u penziju. Škola nije imala opravdani razlog da primi radnika na određeno, a i u Ugovoru o radu oštećenog radnika su upisali neistinu, a to je da mijenja privremeno odsutnog radnika, što je sud zanemario.
2. Sudije konstantno navodile da je radnik radio, što nije tačno, jer radnik još radi, a sve baca sumnju o uključenosti sudija u predmet.
3. Sudija Osnovnog suda Doboj je rečenicom: „utvrđeno je da se konkurs za upraženjeno radno mjesto raspisuje na određeno ili neodređeno vrijeme bez bilo kakvih uslova u vezi zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme“ zanemarila, obesmislila i degradirala lex generalis Zakon o radu i INDIREKTNO OVLASTILA DIREKTORE SVIH ŠKOLA, da se ne obaziru na Zakon o radu i da mogu, npr. 40 godina uzastopno primati jednog istog radnika na određeno radno vrijeme, kako sudija kaže bez uslovljavanja – što je nezabilježen nonsens, gledajući na Zakon o radu.
4. Sudije Okružnog suda u presudi navode da radniku nije smetao radni odnos na određeno kada je zaključivao ugovor i kada je prestao raditi, što je neodmjereno, neprimjereno i uvredljivo prema radniku koji je u podređenom položaju u odnosu direktora škole. Takođe, drugostepena presuda se temelji i na pretpostavkama da je prethodni radnik dosta ranije otišao u penziju, nego što je raspisan konkurs na određeno (tačnije 8,5 mjeseci). Sudije Okuržnog suda nisu imale potrebu isto navoditi, jer su isto sveli na običnu spekulaciju koju nisu osporili niti bi mogli, ni tuženi, niti prvostepeni sudija. Opšte je poznata nezakonita praksa u školama da se radnici primaju na određeno ili neodređeno bez ikakvog reda, a isto je bilo i u ovom slučaju.
5. U „Komentaru Zakona o radu RS„, u izdaju Centra za demokratizaciju društva, izdanje Banja Luka – februar 2016. godine, dr Rajko Kličković i dr Borislav Radić, uvaženi strčnjaci bh. pravosuđa potvrđuju da su članovi 33. i 39. Zakona o radu doneseni u svrhu spriječavanja zloupotrebe pri zapošljavanju radnika na određeno kod nesavjesnih poslodavaca koji koriste ugovore na određeno, iako imaju potrebu za zapošljavanjem radnika na neodređeno. Da moraju biti opravdani razlozi za prijem radnika na određeno, kao i da se u ovom slučaju se NE RADI O PRERASTANJU radnog odnosa na određeno radno vrijeme u radni odnos na neodređeno vrijeme, već o POSTOJANJU radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Navode da slučajevi zasnivanja radnog odnosa na određeno su izuzeci od pravila, da se radni odnos zasniva na neodređeno vrijeme, pa se moraju usko tumačiti. Njihovim uskim tumačenjem se ZAKLJUČUJE da ako radnik zasnuje radni odnos na određeno vrijeme u suprotnosti sa zakonskim mogućnostima i kada je to dopušteno, vlada pravilo – A PRAVILO KAŽE DA POSTOJI RADNI ODNOS NA NEODREĐENO VRIJEME.

---

Na sve ovo sudije Okružnog suda u Doboju su napisale i poslale demant, što ne sadrži odgovor niti na jednu postavljenu tezu.

Demant sudija Okružnog suda u Doboju prenosimo u izvornom obliku i u cjelosti.

---

Obrazloženje portala granicedoboja.info na demant sudija

Predmetni članak je objavljen na osnovu konačne drugostepene presude Okružnog suda u Doboju, a samim tim ovaj slučaj nikako ne predstavlja proces u toku.

Smatramo da objavljivanjem članka, kao i imena sudija, nismo učinili nikakav pritisak na pravosudne institucije, jer kako smo naveli drugostepena presuda je konačna, a sudsko vijeće koje je donijelo presudu, nema potrebu stiditi se iste. Kako znamo, nigdje ne postoji zabrana da se pravosnažne presude ne smiju komentarisati u medijima. Za izražavanja koja smo koristili u tekstu, a koje su nam sudije zamjerile „licemjerstvo„, „izjava sudija Okružnog suda koja djeluje kao pijačna komunikacija„, „da sudije Okružnog suda doprinose da se obraz i znanje baca pod zadnjicu„, … itd., te da iste nanose štetu ne samo sudijama nego i pravosudnim institucijama, smatramo da ni u ovom slučaju nismo ništa loše iznijeli na račun institucija i drugih sudija, osim navođenja sudija koji su donijeli presudu, a izražavanja su plod kritičkog i metaforičnog slobodnog novinarskog izražavanja.

Kako smo bili u posjedu prvostepene i drugostepene presude, žalbe oštećenog, kao i Zakona o radu RS, Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS, Komentara Zakona o radu RS, smatramo da nismo objavili nikakve jednostrane i neprovjerene izjave. Samo objavljivanje demanta sudija je dokaz objektivnosti portala.

Takođe, sudije smatraju da smo u tekstu koristili „krajnje pimitivna i uvredljiva izražavanja„, te da „posutpak nije završen„, kao i „u protivnom ćemo biti prinuđeni da preduzmemo druge mjere u zaštiti svojih prava, ugleda, kojeg ste vi izjavljivanjem neprovjerenih informacija narušili„. Iz ovoga nam je nejasno zašto sudije konstantno svoju konačnu drugostepenu presudu (koju imamo u posjedu) smatraju nekonačnom i zbog čega oni svoju javnu presudu smatraju neprovjerenom informacijom. Ovom izjavom oni sami sebe diskredituju, omalovažavaju i vrijeđaju. Preduzimanje drugih mjera zaštite svojih prava, ugleda, su udar na slobodno novinarstvo i javno iznošenje činjenica iz presude. Spremni smo iznijeti sve dokaze pred sud i naknadno obavještavati javnost o novom procesu, ukoliko do toga dođe.

Sudije uporno potenciraju da nije dozvoljeno nikakvo naknadno PRERASTANJE radnog odnosa i ističu potrebu postojanja konkursa u obrazovanju, dok oštećeni radnik u dokumentima konstantno potencira da ne spori svoj prijem na konkursu kao prvorangiranog, niti traži prerastanje radnog odnosa, nego eksplicitno tvrdi da ugovor o radu na određeno u startu nije valjan, te ga je zbog toga trebalo učiniti ništavnim, a od početka utvrditi POSTOJANJE osnova za ugovor na neodređeno.

---

U narednom periodu ćemo biti svjedoci da li će Vrhovni sud Republike Srpske uobziriti prava radnika prema Zakonu o radu ili će su u suprotnom napraviti PRESEDAN U TUMAČENJU ZAKONA O RADU i UTEMELJITI NOVU SUDSKU PRAKSU prijema radnika u prosvjeti bez uslovljavanja određeno/neodređeno.