SARAJEVO, BANJALUKA – Odluka Centralne banke BiH, kojom se propisuju veće naknade na iznos rezervi koje komercijalne banke imaju, koštaće banke u BiH oko 6,5 miliona KM, a nije isključena mogućnost da se taj dodatni trošak banaka prebaci i na klijente.
„Odluka Centralne banke sa pozicija banaka bila je neočekivana i nisu je kao takvu budžetirali. Zbog toga smo tražili da se ona prolongira do kraja godine, ali je Centralna banka BiH odbila taj zahtjev jer je ona budžetirala prihode od tog povećanja cijena. Tim povećanjem Centralna banka smatra da pokriva troškove koje ima po tom poslu“, rekao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Inače, Upravni odbor Centralne banke BiH nedavno je donio Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve koja se primjenjuje od 1. juna.
Odlukom je propisano da CBBiH na računu rezervi banke u obračunskom periodu na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti ne obračunava naknadu. Međutim, na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom, kao i na sredstva iznad obaveznih rezervi obračunavaće se naknada po stopi koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.
Praktično, Centralna banka BiH propisala je veće naknade za komercijalne banke i tu nema ništa sporno osim što je vrijeme u kojem su to uradili problem za same banke jer se odluka primjenjuje od 1. juna, i banke taj trošak nisu planirale u ovoj godini.
„Teoretski bi se moglo dogoditi da taj trošak banke prebace na klijente, ali mislim da se to neće dogoditi zbog odnosa ponude i potražnje. Klijenti imaju mogućnost te transakcije raditi sa bankama koje ne budu povećavale cijene, to i banke znaju, tako da mislim da neće podizati cijene“, rekao je Kutle.
Kada je riječ o samim troškovima banaka, oni će zavisiti od nivoa osnovice za obračun obavezne rezerve, a u samoj Centralnoj banci Bosne i Hercegovine nedavno su rekli da su troškovi naknade ekvivalentni troškovima koje CBBiH plaća na svoje investicije u inostranstvu na finansijskim tržištima evrozone.
Podsjećanja radi, banke u Bosni i Hercegovini u prošloj godini plaćale su isključivo naknadu na višak iznad obavezne rezerve koja je bila jednaka depozitnoj stopi Evropske centralne banke u visini od -50 baznih poena. Izmijenjenom odlukom ta naknada iznosi -60 baznih poena.
U 2020. godini banke su po osnovu navedene naknade platile 13,8 miliona KM, a višak koji budu trebali platiti od oko 6,5 miliona KM banke će, moguće je, pokušati nadoknaditi povećanjem naknada u obavljanju platnog prometa, zatim kroz povećanje naknada za držanje sredstava na računima iznad određenog iznosa, ali i mogućim povećanjem aktivnih kamatnih stopa privredi i stanovništvu.
Izvor: nezavisne.com / Autor: Uroš Vukić
Vozač iz Doboja čiji su inicijali Ž.M, koji je u naselju Kožuhe usmrtio pješaka, a…
Nešto više od 73 miliona maraka okvir je dobojske gradske kase za narednu godinu. Budžet…
Dobojska Policijska uprava ubrzano podmlađuje kadar. O smjeni generacija svjedoči podatak iz dvije stanice. U…
Iako je bilo najavljen automatizovani Sistem ulaska i izlaska iz EU (EES) zvanično je odložen,…
PROSJEČNA cijena prodatih novih stanova u BiH u trećem kvartalu iznosila je 2.906 KM po…
"Stan na dan", kao i objekti seoskog turizma, od Nove godine, odnosno nakon usvajanja prijedloga…
This website uses cookies.