BiH diže ceh za plate, RS smanjuje potrošnju

Sarajevo – Vlasti na svim nivoima u BiH uveliko pripremaju budžete za narednu godinu, a prve projekcije pokazuju da će institucije BiH nastaviti trend da sve više novca izdvajaju za plate i naknade, dok u Srpskoj na tim stavkama pripremaju rezove.

Namjere u vezi sa narednom budžetskom godinom objelodanjene su u globalnom okviru fiskalnog bilansa i politika u BiH za period od 2018. do 2020. godine. U tom dokumentu su sažeti elementi koji su nosiocima fiskalne politike neophodni za izradu njihovih okvirnih i konačnih budžeta za 2018. godinu. Globalni okvir usvojen je nedavno, a tim potezom stvoreni su preduslovi da budu ispoštovani rokovi za usvajanje budžeta za iduću godinu na nivou institucija BiH i entiteta.

Iako su pojedinci iz zvaničnog Sarajeva insistirali na tome da budžet institucija BiH bude veći od ovogodišnjeg, na kraju je prevladao stav da ostane u istim okvirima sa pet glasova „za“ i jednim uzdržanim predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića. Budžetski okvir je time ostao na 950 miliona KM za institucije i 750 miliona za servisiranje spoljnog duga BiH.

Stav predstavnika vlasti iskazan u tom dokumentu je da do 2020. godine budu učinjeni maksimalni napori s ciljem promjene strukture javne potrošnje kako bi bilo izdvajano više novca za kapitalne investicije na uštrb smanjenja tekućih rashoda.

S druge strane, podaci jasno pokazuju da će u institucijama BiH, u kojima je zaposleno više od 22.000 osoba, iz godine u godinu izdvajati više novca za bruto plate i naknade. Za te namjene će, prema podacima iz dokumenta, ove godine biti isplaćeno čak 668 miliona, dok bi ti troškovi u 2020. godini trebalo da dostignu 686 miliona KM.

Više novca za plate spremni su da izdvajaju i u FBiH, dok će u RS, sudeći prema projekcijama, te troškove smanjiti za nekoliko miliona maraka u skladu sa preporukama međunarodnih finansijskih institucija i obavezama preuzetim u reformskoj agendi.

– Plan za 2017. godinu je da će za bruto plate i naknade biti potrošeno 971,8 miliona, a u 2020. godini 968,2 miliona maraka – navedeno je u dokumentu koji je objavilo Ministarstvo finansija i trezora BiH.

Ekonomisti podsjećaju da predstavnici vlasti u BiH već deceniju i po obećavaju smanjenje izdvajanja za plate u javnom sektoru, ali da od toga nije bilo ništa.

– Svaka vlast koja je dolazila i na nivou institucija BiH i entiteta obećavala je da će ići u redukciju troškova, a samim tim i ka smanjenju javne potrošnje. Međutim, tu je puno radnika i za vlast nije popularna mjera otpuštanja i smanjenja plata. Čak i bez nekog posebnog otpuštanja radnika, odnosno njihovih prirodnim odlivom, mogli bi uštedjeti dosta novca, ali od toga nema ništa jer se iznova kreće u zapošljavanje – kazao je član Udruženja ekonomista RS SNjOT Predrag Duduković.

On dodaje da su vlasti generalno nespremne za oštre rezove javne potrošnje, a posebno u izbornim godinama kakva će biti 2018. u kojoj bi trebalo da budu održani opšti izbori.

– S obzirom na to da su iduće godine opšti izbori, smanjenje javne potrošnje tek tada ne možemo da očekujemo. Nijedna odluka koja bi mogla da ugrozi birače i njihova prava, iduće godine neće biti donesena. Oni znaju da ih to može koštati izbora. Plašim se da ćemo to gledati i idućih godina i da će sve ostati na deklarativnom zalaganju za smanjenje javne potrošnje, bez čega nema ni stvaranja povoljnijeg ambijenta za privredu, a time ni za rast plata i zaposlenosti u realnom sektoru – naveo je Duduković.

U Globalnom okviru fiskalnog bilansa sažete su i analize i projekcije prihoda od indirektnih poreza koji su jedan od najvažnijih prihoda u budžetima. Prihodi od indirektnih poreza bi do 2020. godine trebalo da rastu, a očekuje se da bi i ekonomski rast tokom 2019. i 2020. godine trebalo da uhvati zamah uz blago poboljšanje poslovne klime za investiranje.

Iako su u Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali da je završen dokument okvirnog budžeta institucija BiH, on se nije našao na dnevnom redu posljednje sjednice Savjeta ministara održane prošle sedmice i trebalo bi da ove bude pred ministrima.

Izvor: Glas Srpske   Autor: Vedrana Kulaga, Marijana Miljić