Želite li znati koliko vaš kolega, komšija, partner, poznanik ili prijatelj zarađuju? Ako ste odgovorili sa da, vaša radoznalost nije nimalo neobična. U istraživanju koje je nedavno sproveo međunarodni portal Paylab.com, većina zaposlenika i dalje smatra da su informacije o platama privatna stvar i vrlo osjetljiva tema za razgovor, ali uprkos tome, čak tri četvrtine njih bi željeli znati koliko kolege zarađuju.
Istraživanje je sprovedeno u devet evropskih zemalja putem lokalnih portala koji su dio Paylab mreže. U istraživanju plata učestvuje i BiH, odnosno Kolektiv/Posao.ba, s najvećim portalom za istraživanje plata u Bosni i Hercegovini, www.plata.ba.
Znate li koliko zarađuju vaše kolege?
Zamislite da postoji sistem koji bi vam omogućio da saznate koliko zarađuju ljudi koje poznajete. Možda zvuči nevjerovatno, ali ovo je već uobičajena praksa u Norveškoj, gdje informacije o platama odavno više nisu nikakava tajna. Jedan ovakav sistem omogućava korisnicima da pregledaju informacije o platama, neto imovini i porezima svojih sugrađana.
Osim Norveške, i neke druge evropske zemlje poput Njemačke i Finske su poduzele korake kako bi svojim građanima omogućile da zvaničnim putem saznaju koliko njihove kolege zarađuju. Međutim, plate i dalje ostaju tabu tema u većini evropskih zemalja, gdje ove informacije podliježu zakonu o zaštiti ličnih podataka. Mali broj poslodavaca objavljuje podatke o plati u oglasima za posao.
Rukovodioci najmanje otvoreni za razgovor o platama
Nedavno istraživanje koje je sproveo portal Paylab.com, potvrdilo je da su plate vrlo osjetljiva tema, ali da s druge strane zaposleni često razmišljaju o vlastitim platama i zaradama onih oko njih. Sprovedeno u 9 evropskih zemalja, na uzorku od 40.262 zaposlenika, istraživanje je pokazalo da 74% ljudi želi da sazna koliko kolege zarađuju. Ali to nije sve, jer 62% ispitanika bi također željelo znati koliko zarađuju njihovi poznanici, komšije i prijatelji.
Istraživanje je također pokazalo da 6 od 10 osoba razgovara o platama sa svojim najbližima, dok su ljudi s platama ispod nacionalnog prosjeka mnogo otvoreniji za razgovor o platama, u odnosu na one koji zarađuju više. Osobe na rukovodećim pozicijama najmanje su otvorene za razgovor o platama.
Ljudi obično koriste on-line portale kao što je Plata.ba kako bi dobili bolju predstavu o platama i kompenzacijama, pa na osnovu toga imaju približnu ideju o tome kolike su plate na poziciji na kojoj rade ili za koju apliciraju, te kakva je njihova trenutna plata u odnosu na nacionalni prosjek.
Zaposlenici s nižim primanjima se osjećaju manje cijenjenim
Otkrivanje informacija o platama je vrlo nepredvidljiv proces za kompaniju , zbog čega se menadžment i HR odjel teško odlučuju na ovaj korak. Ako kompanija nije u mogućnosti da u potpunosti jasno iskomunicira svoju politiku u pogledu plata i kompenzacija, onda ovo može da donese više štete nego koristi.
Za očekivati je da će informacije o platama kod zaposlenih izazvati talas negativnih emocija i pitanja, prvenstveno zbog toga što su šanse za nesporazum ili pogrešno tumačenje informacija dosta visoke. Prije svega, zaposlenici s nižim prihodima mogu se osjećati manje cijenjenim u odnosu na više plaćene kolege. No, ne treba zaboraviti da je plata više od same cifre. Ukupna naknada nekog zaposlenika uključuje mnogo različitih faktora.
Kompanije trebaju unaprijed i jasno komunicirati da im je stalo da na adekvatan i pravedan način nagrade svoje zaposlenike.
Svaki zaposlenik se posmatra posebno, na osnovu svog obrazovanja, iskustva, kvalifikacija, te mješavine profesionalnih i ličnih talenata, menadžerskog iskustva, performansi i lojalnosti. Drugi faktori koji mogu uticati na platu su geografska i ekonomska regija, veličina preduzeća, sektor i vlasništvo preduzeća, radno vrijeme i nivo odgovornosti zaposlenika. Također, u razmatranje se uzima i tržišna vrijednost posla, odnosno raspoloživost ili nedostatak kvalifikovane radne snage u određenoj regiji, ili u određenoj branši.
Uprkos izazovima, generalni trendovi u Evropi pokazuju da su kompanije spremne na veću transparentnost kada je riječ o platama svojih zaposlenika. Mislite li da bi se vaša kompanija mogla nositi s ovim izazovom?
Izvor: radiokamelenon.ba / depo Autor: Vedran M.
DOBOJ – „Željeznice RS“ (ŽRS) završile su prošlu godinu sa gubitkom od 40,8 miliona KM…
Centralna izborna komisija (CIK) BiH usvojila je na ranije održanoj sjednici odluku o primjeni pilot…
Da biste provjerili da li je vaš broj, odnosno Viber nalog kompromitovan, iz MUP-a su…
Na tržište BiH isporučene su konzerve graha iz Italije u kojem su pronađeni ostaci miša,…
VRHOVNI SUD Republike Srpske produžio je za tri mjeseca pritvor Andreji Kajganić i Draženu Lazareviću…
DOBOJ – Deset godina nakon velikih poplava koje su pogodile BiH i region, a tako…
This website uses cookies.