Među najuglednijim Dobojlijama s kraja 19. i početka 20. vijeka bio je i čuveni trgovac Vasilije Vaso Ivanović (1870-1915), čovjek čije se ime, kao velikog dobrotvora crkveno-školske opštine Doboj pominje i danas na svakoj liturgiji u dobojskoj staroj crkvi, na proskomidiji.
Vaso Ivanović ostavio je neizbrisiv trag aktivno radeći na unapređenju crkve, podizanju nove škole i čitaonice, a bio je i veliki priložnik za brojne kulturne događaje tog vremena. Nažalost, nije ga zaobišlo stradanje, kao ni mnogobrojne druge Srbe na početku Prvog svjetskog rata.
Danas o Vasi Ivanoviću postoji tek pokoja zabilješka, mahom u časopisima i dokumentima iz tog perioda.
Vasini Ivanovići, sa krsnom slavom Nikoljdan, prema osmanskim defterima, živjeli su u selu Čečava, a Vasini roditelji, Ilija (1834-1897) i Mitra (1835-1905) u drugoj polovini 19. vijeka doselili su se u selo Vitkovci kod Tešnja.
Njihov stariji sin Vaso prvi je napustio očev dom, a mlađi Marko ostao je da živi na očevom selištu, ali se mlad upokojio, ostavši iza sebe sinove Simeuna i Iliju. Braća su imala i sestre Aleksiju i Jovanu.
Vaso se oko 1895. godine oženio Darinkom Spasojević (1875-1921), ćerkom trgovca Đorđe Spasojevića (r. 1840) iz Tešnja. Spasojevići su se krajem 19. vijeka preselili u Doboj. Darinka i Vaso dobili su sina Bogdana 1895. godine.
Vaso se poslije 1890. godine doselio u Doboj koji je u to vrijeme bio grad u usponu kada je riječ o privredi, ali i kulturnom i društvenom životu. Zajedno sa svojim ortakom Simom Tanasićem, kako je ostalo zapisano u “Bosnischer Bote” (Bosanskom glasniku), registrovao je 1893. godine radnju “Tanasić – Ivanović”. Trgovina se nalazila ispod tvrđave, u glavnoj ulici u Doboju, a u njoj su, kako je zabilježio Nebojša Mićić iz Arhiva RS u Doboju, prodavali gvožđe, staklo, porcelan, emajlirano posuđe, namještaj, lampe i mješovitu robu. Kasnije je 1904. godine, prema bilješkama iz glasnika “Bosnischer Bote”, Vaso samostalno registrovao trgovinu, a nalazila se u prizemlju dvospratnog objekta. Sa jedne stare razglednice, sa početka 20 vijeka, saznajemo da se iza ulaza u radnju nalazio veliki ćirilički natpis “Vaso Ivanović”.
Iz zabilješki čuvenog prote Ljubomira Dučića iz Doboja saznajemo da je Vaso Ivanović odmah po doseljavanju u Doboj bio aktivan član crkveno-školske opštine u Doboju, ali i borac za crkveno-školsku autonomiju Srba.
– Opština je u svom crkvenom i školskom radu nailazila na mnoge teškoće, a naročito novčane. Ipak, ona je kroz sve to vrijeme bila vrlo aktivna. Nju nije mimoišla ni autonomna borba u kojoj uzimaju živog učešća: sveštenik Vranješević, Ignjat Trifković, Simo Tanasić i Vaso Ivanović. Oni odlaze kao deputati crkvene i školske opštine dobojske u Sarajevo i u Beč – zapisao je Dučić.
Stara crkva u Doboju, izgrađena krajem 19. vijeka
On u svojim zabilješkama navodi da je Vaso bio predsjednik crkveno-školske opštine Doboj u periodu od 1902. do 1908. godine. Zalaganjima Ivanovića, Trifkovića, Tanasića i sveštenika Mihajla Vasića 1903. godine podignuta je i nova školska zgrada, odmah pored crkve.
Vaso je izdašno pomagao srpsku školu, srpsku narodnu čitaonicu otvorenu 1906. godine i crkvu u Doboju. Za školski fond u Doboju 1897. godine je, prema podacima iz Ljetopisa srpske osnovne škole u Doboju, priložio 200 forinti.
U Bosansko-hercegovačkom istočniku ostalo je zapisano da je često darivao novac i za razne kulturne i prosvjetne događaje u drugim mjestima krajem 19. i početkom 20. vijeka, kao na primjer za Svetosavsku proslavu, sa besjedom i zabavom, u korist srpske škole i siromašnih đaka u selu Čečava 1893. godine, zabavu društva “Sloga” u Sarajevu 1896. godine, Svetosavsku besjedu u Čečavi 1897. godine, Svetosavsku zabavu u Čečavi u korist srpske škole 1900. godine, za društvo “Prosvjeta” iz Sarajeva… Novac je priložio na zabavi crkveno-školske opštine u Tešnju 1904. godine.
Izlaženje i rad uglednog srpskog časopisa “Bosanska vila” u to vrijeme podržavao je veći broj “sakupljača” koji su u svojim sredinama sakupljali priloge i slali u Sarajevo da bi novine redovno mogle da izlaze. Upravo je Vaso Ivanović bio “sakupljač” za časopis iz Doboja.
Objekat Srpske škole i Srpske narodne čitaonice, izgrađen 1902. godine
Na početku Prvog svjetskog rata, prema navodima u knjizi “Spomenica 1915-1916”, Vaso je odveden u taoce, a bio je pritvoru u dobojskoj željezničkoj stanici. Katolički sveštenik Petar Ajvazović ostavio je vrijednu bilješku o Vasi u kojoj navodi da mu je pisao, na cedulji, i poslao u koverti molbu: “Oče Pero, kumim te Bogom, izbavi me!” Sveštenik mu je odgovorio: “Odmah ću se zauzeti. Strpi se, dragi Vaso, i tješi se onom: svaka sila za vremena.” Poruka sveštenika Petra stigla je do predstavnika zatvora, a sveštenik je poslan na Vojni sud u Tuzlu, gdje mu je suđeno zbog prepiske sa Vasom, ali je oslobođen optužbi. Suđenju je prisustvovala i Vasina žena.
Vaso se u pritvoru upokojio 1. juna 1915. godine. Sahranjen je na gradskom groblju Bare. Njegov nadgrobni spomenik, kao i spomenici desetak Srba iz Doboja, bili su porušeni i polomljeni, a grobovi oskrnavljeni u proljeće 1989. godine, prema pisanju novina “Glas komuna”.
I Vasin sin Bogdan, u toku Prvog svjetskog rata, uhapšen je i otpremljen u kazamat u Arad, u Rumuniju, ali je uspio da preživi i vrati se kući.
U periodu između dva svjetska rata, prema zabilješkama Novaka i Dušana Paravca iz Doboja, Bogdan je bio nastavnik fizičkog vaspitanja u Doboju – radio je i u Građanskoj školi i bio je aktivni član Sokolskog društva. Dugo godina je obavljao dužnost sekretara i starješine društva. Kao gimnastičar izvodio je razne egzibicije, a kao stručni učitelj mnogih sokola bio je uzor sokolskog naraštaja.
Bavio se i slikarstvom, a izradio je naslovnu stranu knjige “Spomenica 1915-1916”, koja je posvećena žrtvama logora u Doboju iz Prvog svjetskog rata. Ubijen je 1941. godine u Zagrebu, a o okolnostima njegove smrti ništa se ne zna. Od ličnih predmeta nastavnika Bogdana, prema riječima bibliotekara Narodne biblioteke Doboj Dragana Mićića, sačuvani su članska karta Aero-kluba “Naša krila” iz Doboja i knjiga “Bijedni ljudi”.
Čestitka
U “Bosanskoj vili” 1897. godine objavljena je Vasina čestitka vlasniku i uredniku “Bosanske vile”, Nikoli Kašikoviću – Sarajliji, koji je 1897. godine dobio carsko odličje od sultana Abdula Hamida Hana II: “Da bih ti i ja, kao jedan od mnogih tvojih poštovalaca i prijatelja, redao ovdje razne želje prilikom visokog ti odlikovanja, mislim da nije nužno, jer sve to ostali rekoše. Ali svakako ne mogu propustiti, a da ti od sveg srca ne kliknem: neka te Bog poživi na diku i ponos srpskog roda!”
Početkom 20. vijeka, prema crkvenim zabilješkama parohije Cerovica, kod Vase je u Doboju stanovala i njegova majka Mitra, te, prema zabilješkama hroničara Branka Perića i rođak Mihajlo – Mika Majstorović (1891-1985) iz Čečave. Mika je od Ivanovića završio osnovnu školu i trgovački zanat, a kasnije je bio osnivač sokolskog društva u Tesliću i Čečavi, te trgovac i čuveni svjetski putnik.
Vaso Ivanović kupio je kuću sa okućnicom u Karanfil mahali (Ciganluku) od Karla Šlupeka (Karlo Schlupeck) 1899. godine. Kasnije je kupio, 1905. godine, kuću sa oranicom i vinogradom od Larise Vićence (Larise Vincenza) iz Gorice za 1.200 kruna i 1908. godine kuću sa okućnicom u Karanfil mahali od Šaćira Hajrulahovića.
Njegovu imovinu, 1917. godine, naslijedili su supruga Darinka i sin Bogdan. Dvije kuće Ivanovića u Karanfil mahali, 1920. godine, prelaze u vlasništvo Joke, supruge pokojnog Save Drakulića.
Izložba „Zahvalnost precima”, Dragana Mićića, bibliotekara Narodne biblioteke Doboj i Nebojše Mićića, arhiviste iz Arhiva Republike Srpske – Kancelarija u Doboju, održana je u septembru 2021. godine, povodov 115. godina Srpske narodne čitaonice u Doboju. Izložba je imala i za cilj da se od zaborava otrgnu imena ljudi čija su djela i danas prisutna, a među kojima je i trgovac Vaso Ivanović.
Izvor: glassrpske.com
Vlada Republike Srpske donijela je odluku o visini školarine za redovne studente na studijskim programima…
Prosječna cijena po metru kvadratnom završenog i prodatog stana u prvom kvartalu ove godine u…
Tražite pouzdanu i profesionalnu autolimarsku i autolakirersku radnju u Doboju? ČUPO GARAGE nudi uslugu popravke…
Kladionica Meridian ima najveće kvote na planeti i najraznovrsniju ponudu za klađenje, a u ovom…
Udruženje za zaštitu potrošača Hrvatske na Facebook stranici “Halo, inspektore” objavila je fotografije konzervisanog pasulja…
Majka Saviti Kumar (26), koja je počinila užasan zločin kada je bacila svog bolesnog sina…
This website uses cookies.