Vratio se iz Francuske u BiH, sad uzgaja lješnjake i pravi od njih jedinstven proizvod na bh. tržištu

Značajan dio radnoga i životnoga vijeka Hruste Arapović iz Sanskoga Mosta proveo je u Francuskoj u kojoj je zaradio prijevremenu penziju, a potom se vratio u rodni grad i pokrenuo biznis s uzgojem i preradom lješnjaka. Na površini od 12 duluma prije tri godine zasadio je oko 800 stabala ove orašaste kulture, a stabla su dala i prvi urod, piše Večernji list BiH.

Nedostatak radne snage

Zanimljivo je da je Arapović odlučio prerađivati plodove na neuobičajen način. Naime, proizvodi karamelizirani lješnjak te smatra kako je ovo inovativan proizvod na domaćem tržištu.

“Tehnologiju i način pripreme lješnjaka na ovakav način usvojio sam u Francuskoj u kojoj sam radio gotovo dva i pol desetljeća. Nabavio sam i uvezao odgovarajući stroj te, prema mojim spoznajama, u Bosni i Hercegovini niko ne proizvodi karamelizirani lješnjak”, kaže Arapović. Dodaje kako je registrirao kućni obrt i da su njegovi proizvodi već našli mjesto u trgovačkim objektima na području Sanskoga Mosta.

“Za sada se baš ne mogu pohvaliti nekim uspjehom jer je ljudima ovaj proizvod još uvijek stran. Planovi su mi razvijati proizvodnju i proširivati tržište jer je riječ o ukusnim delicijama koje imaju ogromnu energetsku vrijednost”, kaže Arapović.

Prema njegovim riječima, očekivanja su da će plantaža lješnjaka svoj puni urod početi davati za dvije ili tri godine. Dodaje kako mu je u ovome trenutku najveći problem nedostatak radne snage te kako su plodovi lješnjaka iznimno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena doseže i šest KM po kilogramu. Inače, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednih proizvođača u Unsko-sanskom kantonu odlučuje se plantažno uzgajati orašaste kulture poput lješnjaka, oraha ili kestena, a u Poljoprivrednom zavodu USK ističu kako to može biti unosan i perspektivan posao uz uvjet da se poznaju i poštuju zahtjevne uzgojne mjere.

---

Više informacija OVDJE

---

Ne zahtijeva puno

Navode kako se najveći broj proizvođača odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova umjesto da se lješnjaci uzgajaju tako da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose. Ističu kako ova biljka nije toliko zahtjevna glede kvalitete zemljišta, što je jedna od prednosti u ovoj vrsti proizvodnje. Premda postoji povećano zanimanje za uzgoj lješnjaka na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su vrlo male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama.

Izvor: radiokameleon.ba / hayat

---

Više informacija OVDJE