Vjekoslav Petričević: Povratak evropskih firmi iz Azije šansa za RS

Privreda RS može profitirati od vraćanja evropskih firmi u Evropu iz Azije, rekao je Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS u pisanom intervjuu za „Nezavisne“.

„Ukoliko se na vrijeme pripremimo, možemo računati na nove investicije u bliskoj budućnosti“, rekao je on.

NN: Na koji način će se Vlada RS suočiti s problemima u privredi zbog kovida?

PETRIČEVIĆ: U ovom trenutku je teško predvidjeti šta nam donosi jesen jer niko nema tačnu procjenu kada će se pandemija završiti. Privredni oporavak je globalno uslovljen raspletom zdravstvene situacije i tako će biti sve do okončanja krize. Vidljivo je da se tržišta otvaraju i privredni tokovi normalizuju, ali će za povratak na nekadašnje stanje biti potrebno još dosta vremena. Naročito treba imati u vidu da oporavak uslovljava potražnja za našim proizvodima na inostranim tržištima. Do tada će se mala i srednja preduzeća nalaziti pred izazovom, a to je da moraju osmisliti drugačiji poslovni model, preusmjeriti proizvodnju ili se preorijentisati na drugo tržište.

NN: Kako ocjenjujete korake preduzete u prvom naletu krize?

PETRIČEVIĆ: Vlada nastoji da održi balans između zdravstvenog i ekonomskog segmenta, kako nijedan ne bi bio iscrpljen do krajnjih mjera. Već sredinom marta su uvedene brojne mjere podrške poslodavcima i radnicima, kojima se nastojalo rasteretiti privredu, te smatram da je Vlada imala pravovremeni ekonomski odgovor na prvi udar krize. Uprkos tome što nemamo monetarnu i fiskalnu samostalnost, ulažu se značajna sredstva kako bi se ublažile posljedice pandemije. Projektovani pad BDP-a je manji u odnosu na zemlje regiona koje se već nalaze na pragu duboke recesije. Zahvaljujući mjerama Vlade i razumijevanju od strane poslodavaca održali smo nivo zaposlenosti. Vidljivo je da dolazi do blagog poboljšanja situacije, što potvrđuju povećanje prometa industrije u junu za 2,6% u odnosu na maj, s rastom od 4,9% na stranom tržištu.

NN: Kakve efekte očekujete od kreditnih linija koje će dobiti privrednici i kada bi plasman mogao da počne?

PETRIČEVIĆ: U četvrtak su potpisani ugovori s bankama koje učestvuju u programu podrške mikro, malim i srednjim preduzećima, a krediti do 250.000 KM uz niže kamatne stope i grejs period do 12 mjeseci će biti dobar zamajac za nastavak poslovanja. Ovo su značajna sredstva jer će privrednici u Srpskoj za tekuću likvidnost imati na raspolaganju ukupno 238 miliona maraka, a Garantni fond će u ime Republike Srpske davati garancije za te kredite do 70 odsto glavnice.

NN: Šta se može očekivati od novog Zakona o podsticajima privredi?

PETRIČEVIĆ: Vlada Srpske isplatila je ukupno 3,2 miliona KM za 13.000 radnika na ime podsticaja za povećanje plate za prvi obračunski period u 2019. godini.  S obzirom na to da analiza efekata dodjele sredstava podsticaja za povećanje plata ukazuje na pozitivna kretanja, smatram da su postignuti veoma dobri rezultati. Došlo je do povećanje plata za 20% u odnosu na iznos plate u martu 2019. godine kod privrednih subjekata koji su ostvarili pravo na podsticaj, kao i nešto veći prihodi od doprinosa, a tu je i rast broja zaposlenih.

NN: Naši radnici odlaze u Njemačku i druge zemlje. Kako ih zadržati?

PETRIČEVIĆ: Jedan od načina da zadržimo radnike je upravo primjena Zakona o podsticajima, zahvaljujući kom bilježimo rast prosječne neto plate u ovoj godini, koja trenutno iznosi 958 KM. Već u aprilu prosječna plata u Srpskoj je prvi put prestigla platu u Federaciji BiH i taj trend se nastavio u narednim mjesecima. Mi dugoročno možemo zadržati radnike samo poboljšanjem uslova rada i povećanjem plata, a naše ministarstvo priprema novi zakon o slobodnim zonama kojim ćemo nastojati da privučemo nove investicije. Kod poboljšanja uslova postoji još dosta prostora, od unapređenju sigurnosti na radu u određenim granama do  boljeg tretmana i odnosa prema radnicima, jer je zadovoljan radnik znatno produktivniji. Ono što može biti dobra prilika u krizi i o čemu se uveliko priča je premještanje proizvodnih kapaciteta evropskih kompanija iz Azije u evropske zemljama koje nisu članice EU. Ukoliko se na vrijeme pripremimo, možemo računati na nove investicije u bliskoj budućnosti.

NN: Da li računate na sredstva EU zapadnom Balkanu kao pomoć na suzbijanju posljedica kovida?

PETRIČEVIĆ: Za razliku od zemalja članica EU mi nemamo na raspolaganju milijarde evra pomoći od Evropske centralne banke, ali dobra vijest je što je najveći paket pomoći namijenjen državama s kojima imamo najveću razmjenu, pa će posljedično njihova ekonomska stabilizacija dovesti do normalizacije privrednih tokova kod nas. Što se tiče sredstava za zapadni Balkan, nastojaćemo da iskoristimo maksimum fondova i grantova koji budi na raspolaganju i usmjeriti ih u ključne privredne sektore.

NN: Nedavno ste razgovarali i s predstavnicima Svjetske banke. Šta se tu može očekivati?

PETRIČEVIĆ: U pregovorima smo sa Svjetskom bankom, a nakon usaglašavanja stavova s Ministarstvom finansija i IRB-om, koji ativno učestvuju u ovom aranžmanu, znaćemo da li možemo računati na sredstva za podršku privrednim subjekatima koji su pogođeni negativnim uticajima kovida-19.   Program je usmjeren u saniranje posljedica epidemije u privredi kroz transformaciju poslovanja, unapređenje tehnologije, automatizaciju proizvodnje i digitalizaciju procesa, jer je upravo ova kriza ukazala na neophodnost ovih aktivnosti.

Izvor: nezavisne.com Autor: Dejan Šajinović