(Video) Inflacija u BiH nezaustavljivo guta plate radnika

Inflacija u Bosni i Hercegovini buja i utјеče na životni standard  građana i stoga bilo kakvo povećanje plate građani ne osjete u velikoj mjeri, jer su potrošačke cijene znatno porasle. Uz pandemiju, rat u  Ukrajini i bez adekvatnih mjera vlasti poslodavci se teško odlučuju na  povećanje plata radnicima jer im se ne smanjuju porezna opterećenja.  Građani kažu da teško mogu izračunati koliko im je inflacija pojela  novca, jer su cijene iz dana u dan sve više.

Inflacija u našoj zemlji nezaustavljivo guta plate radnika. Cijene svakim  danom šokiraju građane. Režije, ukoliko se izostavi plin i ogrjev za zimu, donekle su u rangu prošlogodišnjih, ali ono na šta najviše izdvajamo nоvca  je prehrana. Koliki je to udar na kućni budžet, Dževad iz Sarajeva nam kaže  da ne smije ni izračunati. Tvrdi da su namirnice poskupjele za 100 posto i  za to izdvaja najviše novca. 

Pravi mađioničari u preživljavanju su penzioneri. Naročito oni sa najnižom penzijom. Dok plate režije, kupe hranu i lijekove od penzije, kažu nam, kao i ranije ne ostane im ništa. 

Na brojne upite koje smo poslali kompanijama, sa pitanjem jesu li povećali plate radnicima zbog inflacije, odgovorili su tek neki.

„Od početka godine plate radnicima su povećane u  prosjeku 6%. Stimulacije se isplaćuju u toku godine, a u skladu sa politikom  zarada i performansama radnika. Takođe se svake godine svim  zaposlenima isplaćuje 13-a plata, kao i regres“, rekli su iz Hemofarma. 

Radne snage nedostaje u pekarskoj proizvodnji, koja je poskupjela. Da bi  zadržali radnike, neki poslodavci se odlučuju na povećanje plata. 

SAŠA TRIVIĆ, vlasnik lanca pekara

„Plate su otišle vjerovatno i više nego što smo i mi i kupci mogli izdržati. Mislim da su plate u pekarstvu otišle 15 do 20 posto u zadnjih godinu  dana. Vi kаo poslodavac jednostavno morate pratiti šta se dešava na tržištu radne snage i sam nedоstatak radne snage vas tjera da to radite  samoinicijativno u skladu sa mogućnostima“. 

Ono što je inflacija donijela jeste blagi rast prihoda u sektoru trgovine.  Najtraženiji artikli – hrana, bijela tehnika i odjeća u sektoru maloprodaje za  mnoge trgovačke lance donijeli su milione profita. Ako raste profit, zašto ne  rastu plate radnicima? Struka objašnjava to za poslodavca znači i  povećanje poreznih troškova, a država ni dalje nema set zakona pomoći  privredi. 

JASMIN HALEBIĆ, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici

„Država može svojim pripisima da fiskalno opterećenje rada smanji. Činjenica  je da je opterećenje rada u BiH iznad fiskalnog opterećenja u zemljama  regiona“.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

„Entiteti mogu da subnencionišu razne segmente života građana i da na taj način olakšaju život našeg običnog čovjeka“. 

Prognoze su, kažu analitičari, da ćemo zavisiti od domaće proizvodnje. I upravo tu možemo platiti ceh nebrige za zaštitu domaće proizvodnje i  poljoprivrednika, što je u doba inflacije stub ishrane svih građana. 

Izvor: bhrt