Većina članica EU povećala uvoz iz Rusije u 2022.

Eurostat je objavio podatke koji gotovo pa bacaju izuzetno tamnu sliku na ponašanje zemalja članica EU kad je riječ o trgovinskim odnosima prema Rusiji.

I pored devet paketa sankcija, većina članica, njih 20, je u razdoblju od februara do avgusta prošle godine povećalo uvoz iz Rusije, piše Jutarnji list.

Apsolutni favorit je Slovenija čiji je uvoz u tom razdoblju porastao 346% i dosegao, prema Eurostatu, 1,1 milijardu eura (slovenski izvori navode nešto nižu brojku, 977 miliona; u 2021. godine je bio 352 miliona).

Riječ je prije svega o uvozu sirovina, dakle energenata. Privredna komora Slovenije je u jesen prošle godine objasnila da je to posljedica rasta cijena energenata na svjetskom tržištu. To potvrđuje Eurostat jer je nagli porast uvoza bio u martu, kad su cijene nafte dosegle prošlogodišnju najvišu cijenu, 130 dolara za barel nakon čega je uslijedio pad.

Kad je riječ o slovenskom izvozu u Rusiju nije bilo većih odstupanja: 2021. je bio 854 miliona, prošle godine 805.

Hrvatska se smjestila u zlatnu sredinu uz porast uvoza za 68% (470 miliona eura).

Iza Slovenije je Luksemburg s rastom od 262%, Grčka 142%, Austrija 139% i Mađarska 132%.

Najviše je uvoz smanjila Švedska, za 60%, a slijedi Danska s 44%. Kad dodamo Finsku gdje je pad 7% dobijamo regiju koja se najjače ekonomski udaljava od Rusije istovremeno jačajući veze s NATO-m.

Slijede ih baltičke zemlje, Estonija (-14%), Litva (-25%) i Latvija (-8%). Poljska i Njemačka gotovo da su se uskladile kad je riječ o relativnom iznosu, prva je povećala uvoz za 24%, a druga za 33%. U apsolutnom iznosu, Varšava je uvezla vrijednost od 10,4 milijarde eura, a Berlin 20,7 milijardi.

Politico prenosi i podatak Evropske centralne banke da je eurozona (to je prije ulaska Hrvatske) smanjila posjed ruske imovine za samo 10% od kraja četvrtog kvartala 2021. godine do kraja drugog kvartala 2022. godine. Pad udjela u ruskoj imovini nije bio toliko posljedica odlaska firmi iz zemlje, koliko “uglavnom zbog smanjenja vrijednosti udjela ruskih portfeljnih vrijednosnih papira u eurozoni”, objavila je ESB, dodajući da su pozicije direktnih stranih ulaganja većinom ostale nepromijenjene.

Izvor: biznisinfo.ba