UVOĐENJE UNIFORMI U BANJALUČKE OSNOVNE ŠKOLE? Evo šta kažu stručnjaci

UVOĐENJE uniformi u banjalučke osnovne škole smanjilo bi nepravedne različitosti između djece i povećalo disciplinu, ističu prosvjetni radnici i sociolozi.

Miroslav Popržen, direktor OŠ „Sveti Sava“ i predsjednik Aktiva osnovnih škola banjalučke regije, potvrdio je za „Nezavisne novine“ da bi inicijativu o uniformisanju učenika trebalo da pokrene Savjet roditelja.

• Mi iz Aktiva nismo raspravljali o toj temi – kazao je Popržen i dodao da bi ovo pitanje trebalo da bude riješeno pravilnikom, odnosno kućnim redom, koje bi ministarstvo preporučilo Savjetu.

– Lično smatram da bi uvođenje uniforme bilo dobro. Ne mora to biti kecelja kao nekada što se nosila i što sam ja nosio, ali bilo bi dobro viđeti primjer Kube. Tamo djevojčice i dječaci dolaze lijepo i kulturno obučeni – pojasnio je on, te dodao da bi ovo riješilo mnoge stvari.

• Riješile bi se nepravedne različitosti u školama između djece – zaključio je on.

Ivana Ljubojević, direktorica OŠ „Georgi Stojkov Rakovski“ u Banjaluci, potvrdila je za „Nezavisne novine“ da je Savjet učenika predlagao uvođenje uniformi, ali ona smatra da ta ideja neće proći.

• Po mom mišljenju, možda bi bilo bolje da se modifikuje ta ideja, pa da učenici nose majice i dukseve sa logom škole, a farmerke, hlače i obuću po vlastitom izboru – predložila je Ljubojevićeva.

Kako ona smatra, učenici bi trebalo da biraju obuću, zbog poštovanja individualnosti.

• Na taj način bi pomogli našu privredu i proizvodnju ako bi neka naša fabrika šila majice i dukseve, a učenici bi bili prepoznatljivi u svojoj okolini. Time bi postigli da se učenici primjereno ponašaju van škole, jer bi se znalo iz koje su škole i ne bi bacali smeće, psovali, zadirkivali jedni druge, a između njih ne bi bilo rivaliteta i ljubomore – istakla je ona.

Dodaje da bi bio otklonjen veliki problem, odnosno jaz između pojedinih učenika koji pripadaju različitim slojevima društva.

• Onda niko od učenika ne bi svom drugu postavio pitanje: ‘Gdje si kupio duks, na pijaci ili u ‘Delti’, je li original?“ i slična pitanja. Neku djecu, lošijeg imovinskog stanja, roditelji su pripremili za takva pitanja jer im pružaju ljubav u vidu zagrljaja, podrške i razgovora, a ne u vidu materijalnog, pa im ovakva pitanja ne smetaju, ali ima i onih koji je ne dobijaju, pa za rezultat dobijemo dijete puno kompleksa i problema – objasnila je Ljubojevićeva.

Ivan Šijaković, sociolog, potvrdio je za „Nezavisne novine“ da bi bilo višestruko korisno uvesti kecelje u škole.

• Povećao bi se osjećaj pripadnosti školi – istakao je on, te dodao da bi uniformnost značila jednakost i uklanjanje vidljivih socijalnih razlika.
• Povećala bi se disciplina zbog efekta uniformisanosti – naveo je on.

Kako kaže, svaka škola bi imala svoju boju kecelja i ambleme škole, što bi dalo dodatni efekat pripadnosti i ozbiljnosti.

• Potrebno je samo pogledati primjer japanske škole – zaključio je on, prenose Novosti.