Categories: Vijesti

U najavi novi odliv mozgova i mišića iz BiH

Radnicima sa područja zapadnog Balkana Njemačka će uskoro ponuditi nekoliko mogućnosti da lakše uđu u ovu zemlju i zaposle se, uključujući i osobe koje nemaju obezbijeđen posao, ali imaju potencijal da ga nađu. Planirano je i uvođenje takozvanih karata šanse, sistema baziranog na poenima koji u obzir uzima obrazovanje, znanje jezika, iskustvo, povezanost sa Njemačkom i godine starosti.

Nakon što je došlo do dogovora unutar vladajuće, takozvane semafor koalicije, njemačke vlasti bi tokom ove nedjelje, kako je najavljeno, trebalo da usvoje liberalniji zakon o kvalifikovanoj imigraciji koji bi, kako je saopšteno, trebalo da „iskusnim radnicima“, posebno van EU, pomogne da imigriraju u tu zemlju i zaposle se. Njemačka se nada da će se na ovaj način bar djelimično izboriti s velikim nedostatkom, posebno kvalifikovane radne snage. Prema podacima ministarstva rada ove zemlje, broj slobodnih radnih mjesta tokom prošle godine bio je na rekordnom nivou – blizu dva miliona. Uprkos krizi i sve većoj recesiji, njemačko tržište rada vapi za radnom snagom, a ekonomija za ljudima koji će mu omogućiti da, sa svojim starim stanovništvom, ostane ekonomski i demografski održivo.

Prema nacrtu ovog zakona, Njemačka planira da zaposli čak 60.000 radnika na godišnjem nivou s prostora bivše Jugoslavije. Kako smatraju pojedini analitičari, posrnula evropska lokomotiva je još jednom odlučila da dobro zagrabi iz pouzdanog zapadnobalkanskog bazena.

Ubuduće će postojati tri načina da se dođe u Njemačku. Prvi – priznavanje kvalifikacija i diploma, kao što je i do sada bilo moguće. Drugi – priznavanje dozvola za stručnjake s radnim iskustvom, kao i za ljude s potencijalom, ali bez potpisanog ugovora o zaposlenju. I treći – ljudi s fakultetskim diplomama će ubuduće moći doputovati u Njemačku bez znanja jezika i bez do sada uobičajenog provjeravanja da li za radno mjesto za koje su zainteresovani već postoje kandidati iz Njemačke ili EU. Osim toga, nacrt zakona dozvoljava i promjenu branše, pa će doseljenici moći da obavljaju svaki stručan posao. Na primjer, automehaničar će moći da nađe posao kao logističar. Pored toga, predviđeno je i manje prepreka prilikom priznavanja kvalifikacija i diploma. Do sada je taj proces trajao veoma dugo. Prema novim pravilima, ljudi više neće morati da podnose zahtjev za priznavanje svojih diploma u Njemačkoj ako imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u državi iz koje dolaze. To pravilo ipak važi samo za stručnu radnu snagu koja ima dohodak iznad određene granice. Međutim, i za one koji su ispod te granice važi novo pravilo: oni će imati partnerski odnos sa poslodavcem u procesu priznavanja kvalifikacija. Moći će da dođu i da počnu da rade još dok su njihovi dokazi o kvalifikacijama u procesu provjere.

Gastarbajteri

Prema posljednjim zvaničnim podacima, u Njemačkoj trenutno živi i radi oko dva miliona ljudi porijeklom sa prostora bivše Jugoslavije. Na prvom mjestu su Hrvati (420.000). Iz Srbije i Crne Gore u ovoj zemlji se nalazi oko 330.000 ljudi, iz BiH 210.000, a iz Sjeverne Makedonije oko 120.000.

Planirano je da bude uvedena i takozvana karta šansi koja se zasniva na sistemu bodovanja. Ljudi mogu jednu godinu da dođu u Njemačku da traže posao. Kriterijumi za dobijanje te karte biće poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, starosna dob, radno iskustvo, veza s Njemačkom i potencijal partnerke i partnera koji se doseljava s nosiocem karte. Osim toga, ljudi koji posjeduju ovu kartu moći će da rade 20 sati nedjeljno van struke dok traže posao u struci. I probni rad je dozvoljen.

Njemačka savezna Agencija za rad utvrdila je postojanje mnogih „uskih grla“ u njemačkoj privredi, odnosno manjka radne snage. To su, prije svega, zanimanja iz zdravstvene njege i medicinske struke, a nedostaju i zanatlije. Uska grla postoje i u prodajnoj branši, posebno u trgovini hranom, kao i u gastronomiji, a traženi su i profesionalni vozači. Utvrđen je i veliki nedostatak stručnjaka te postoji velika potražnja za doktorima, farmaceutima, arhitektama i građevinskim inženjerima. Potraga je i za mašinskim inženjerima i stručnjacima za obnovljivu energiju.

Biće ovo, kako ukazuju ekonomisti, još jedan veliki izazov za ovdašnje ljude, te najvjerovatnije uvod u neki novi i veći odliv mozgova i mišića iz država sa ovih naših prostora, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir olakšane procedure i finansijski aspekt – uporedimo prosječne plate u Njemačkoj s onim u regionu. U Crnoj Gori je prosječna plata nešto iznad 700 evra, u Srbiji oko 650, u BiH nešto više od 600 evra, a u Sjevernoj Makedoniji malo iznad 500 evra. Primjera radi, njegovateljica u Njemačkoj može mjesečno zaraditi i do 2.500 evra, električar 3.200, vodoinstalater 4.500, radnici na građevini, zavisno od profila, od 1.500 do 5.000, a doktor 6.300 evra.

Ovaj novi egzodus u najavi sigurno će dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju u BiH, kojoj već nedostaje od 30.000 do 40.000 radnika. Ukazuje na ovo i direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić upozoravajući da na ovim našim prostorima već postoji manjak radne snage u sektorima građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i poljoprivrede. Navodi i da će novi potezi njemačkih vlasti samo dodatno zakomplikovati ionako tešku situaciju kod nas, poručujući da bi se uskoro u velikim problemima mogla naći i gotovo čitava domaća prerađivačka industrija. Kako bi se izborile s ovim akutnim problemom, Aćić ističe da bi ovdašnje vlasti trebalo da posegnu sa mjerama koje će u potpunosti omogućiti aktivaciju domaćeg raspoloživog radnog potencijala, ali i ubrzati proceduru angažovanja stranaca u Republici Srpskoj i BiH.

– Nije logično da svom stanovništvu pravimo birokratske barijere. S obzirom na stanje i projekcije na tržištu rada, potrebno je potpuno olakšati radni angažman licima do 25 godina starosti, prvenstveno učenicima i studentima, odnosno da taj rad bude neoporeziv, kao i da evidentiranje tog rada bude digitalizovano kroz direktan pristup jedinstvenom registru. Ako to ne uradimo, sav taj rad će se dešavati, ali u neformalnoj ekonomiji. Postoje primjeri kako je to uređeno u zemljama iz okruženja, samo je potrebno primijeniti digitalizovanu proceduru i praksu iz regiona u našem poreskom sistemu. Potpuno su se promijenile okolnosti vezane za neformalnu ekonomiju, a naše reakcije su i dalje veoma spore – istakao je Aćić poručujući da bi vlasti trebalo da ubrzaju i procedure zapošljavanja stranaca kako bi nadomjestili nedostatak radne snage, koji očigledno postaje hronični problem poslodavaca.

Stručnjaci već godinama upozoravaju na ovaj problem, pred kojim su vlasti do sada žmurile, a jedan od njih je i makroekonomski stručnjak Faruk Hadžić. Kako je naveo u jednoj od svojih analiza na ovu temu, BiH će sigurno doći do faze kada će morati uvoziti radnu snagu kako bi uopšte bio održan nivo ekonomskog, kakvog-takvog, rasta. Smatra i da prostori Balkana nisu toliko atraktivni inostranim radnicima iz okruženja pa će u BiH najvjerovatnije sve više dolaziti radnici iz istočne Azije i Afrike.