Trgovina nepokretnostima iz godine u godinu u Srpskoj sve veća: Prodata imovina teška 488 miliona KM

Vrijednost prometovanih nepokretnosti u Republici Srpskoj dostigla je lani gotovo 488 miliona maraka, što je za oko 93 miliona više nego godinu ranije.

Prema podacima Registra cijena nepokretnosti koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), od januara do kraja decembra prošle godine u Srpskoj je registrovano 9.458 kupoprodajnih ugovora u kojima je prometovano 18.268 kuća, stanova, placeva i drugih nepokretnosti, a ukupna ostvarena cijena iznosila je 487,74 miliona KM. Da je trgovina nepokretnostima lani i te kako cvjetala, dokaz su podaci iz 2018. prema kojima je vrijednost prodatog zemljišta, kuća i drugih nekretnina te godine iznosila 395,08 miliona maraka. 

– Najviše prometa u 2019. godini zabilježeno je u Banjaluci i Bijeljini, a najmanje u Ljubinju, Rudom, Novom Goraždu i Stanarima, s tim da u Berkovićima, Istočnom Drvaru, Istočnom Mostaru, Jezeru, Kalinoviku, Krupi na Uni, Kupresu, Oštroj Luci i Petrovcu nije zabilježen promet nepokretnosti – naveli su u RUGIPP-u.

Istakli su da nekretnine u Banjaluci dostižu najviše cijene u Srpskoj, pa se tako najskuplje prodati kuća i stan nalaze u gradu na Vrbasu.

– Cijena najskuplje prodatog stana lani je iznosila 669.900 KM, a riječ je o objektu veličine oko 244 metra kvadratna sa dva garažna mjesta. Kupac je za najskuplje prodatu kuću, veličine 230 metara kvadratnih, iskeširao 650.000 maraka, a u cijenu je uračunato i dvorište od 642 kvadrata – rekli su u RUGIPP-u i dodali da je, prema analiziranim kupoprodajnim ugovorima, prosječna cijena stana po metru kvadratnom lani iznosila 1.224, a zemljišta 2,44 marke, dok je prosječna cijena prodatih kuća bila 47.688 KM.

Načelnik Krupe na Uni Mladen Kljajić kaže da ova opština, u kojoj lani nije bilo kupoprodajnih ugovora, nema razvijenu infrastrukturu i industriju pa je jasno zašto se ljudi ne odlučuju da kupuju zemljište i kuće.

– Zašto ulagati novac u nešto što nema perspektivu? U Krupi na Uni živimo samo mi koji smo ovdje rođeni, doseljavanja nema, naprotiv, dobar dio ljudi je otišao trbuhom za kruhom. Imamo samo jednu krojačku radnju koja zapošljava 40 radnika, dva ugostiteljska objekta i dvije trgovine i to je to, ljudi uglavnom žive od poljoprivrede – priča Kljajić.

Iako je Jezero jedna od devet lokalnih zajednica u Srpskoj u kojima, prema podacima RUGIPP-a, lani nije zabilježen promet nepokretnosti, načelnica Snežana Ružičić tvrdi da je u toj opštini trgovano zemljištem.

– Lani su prodata dva placa u vlasništvu opštine i to odlukom Skupštine, a kupovano je poljoprivredno zemljište uz rijeku Plivu koje su ljudi pretvarali u građevinsko zbog gradnje vikendica – rekla je Ružičićeva i dodala da opština mnogo radi na zadržavanju mladih, te da nema promjena u broju stanovnika. 

Predsjednik Skupštine Udruženja posrednika u prometu nekretnina RS i vlasnik banjalučke agencije “Senzor” Manojlo Popović kaže da su uslovi za trgovanje nekretninama u Srpskoj veoma dobri već nekoliko godina zahvaljujući, prije svega, dobroj potražnji.

– Očekujemo da tako bude i ove godine. Ne mislim da će pandemija virusa korona naštetiti tržištu nekretnina, čak ne očekujemo ni pad cijena. Kupovna moć domaćeg stanovništva zbog ove krize će sigurno pasti, ali glavni kupci stanova i kuća u Srpskoj su ljudi iz dijaspore, tako da ne očekujemo bogzna kakav pad potražnje – rekao je Popović.

Struktura

Prema podacima RUGIPP-a, u 2019. godini, kao i u prethodnim godinama, najviše je prometovano poljoprivredno zemljište i to 6.170 parcela ili 34 odsto u odnosu na ukupan broj prodatih nepokretnosti.

– Novog vlasnika dobile su i 1.484 kuće, a broj prometovanih stanova lani je iznosio 3.219. Trgovano je i građevinskim zemljištem, a broj prodatih parcela je 3.590 – naveli su u RUGIPP-u. 

Izvor: glassrpske.com Autor: Anita Janković Rečević