Stručnjaci upozoravaju: Balkanu prijeti novi kolaps elektroenergetskog sistema

Institut za energiju jugoistočne Evrope upozorio da tokom povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja.

Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

„Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost“, ocijenio je IENE u analizi „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Evrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za „Avaz“ da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja

„Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do ‘ispadanja’ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, ‘ispadne’ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i ‘ispadanje’ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja“, pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Godinama se ništa ne ulaže

„U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana„, ističe Suljić za “Avaz”.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja EU, što je jedan od zahtjeva i Energetske zajednice.