Šta se može kupiti od rudarske plate?

Stanje u rudnicima: Korupcija, loši uslovi rada i štrajkovi

Transparency International BiH (TI BiH), organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije, istražila je poslovanje rudnika Elektroprivrede BiH od 2015. do 2020. godine.

U Izvještaju se navode “brojni primjeri nesavjesnog poslovanja, sumnjivih javnih nabavki, neracionalnih poslovnih odluka i izvlačenja novca iz kase ovih preduzeća”.

Navedeno je i da uprave rudnika troše milione za najam mehanizacije i opreme od privatnih firmi na štetu javnih preduzeća kojima upravljaju.

Sadašnji direktor Elektroprivrede BiH nije odgovario na pozive i poruke RSE da govori o ovoj temi. Ni nekoliko bivših direktora ove kompanije nije željelo govoriti o tome.

Šta kažu u sindikatu?

“Upravo bi poslodavac trebao odgovoriti zašto proizvodni kapaciteti nisu na potrebnom nivou da obezbijede ugljem sve potrebe tržišta”, kaže Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika Federacije BiH za RSE.

On ističe da odgovornost za trenutno loše stanje u rudnicima snose svi, od Vlade Federacije BiH i Elektroprivrede BiH, koji su vlasnici rudnika, pa do uprava u rudnicima.

“Da li ćemo do kraja septembra ili oktobra obezbijediti uslove i potrebne količine da se odgovori na potrebe većeg dijela domaćeg tržišta i građana, vidjećemo”, kaže Husić.

Bosna i Hercegovina je bogata ugljem ali i željeznom rudom, boksitom, olovom, cinkom i bakrom.

Rezerve uglja koje se mogu isplativo eksploatisati u BiH iznose 2,5 milijarde tona. Godišnje rudnici proizvedu oko 13,5 miliona tona, što znači da postoje rezerve za najmanje 185 godina ekploatacije postojećim tempom.

Kako posluju rudnici u BiH?

Bosna i Hercegovina ima 14 aktivnih rudnika uglja. Deset u javnom, a četiri u privatnom vlasništvu. Od tog broja, njih osam su u vlasništvu Federacije BiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivrede BiH. Dva su u vlasništvu Elektroprivrede drugog entiteta, Republike Srpske.

Više od 95 posto godišnje proizvodnje uglja u BiH se iskoristi kao gorivo za proizvodnju struje u pet termoelektrana- Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku. To osigurava energetsku nezavisnost, pa je BiH jedina je zemlja u regiji koja izvozi značajne količine struje.

Tek manji dio uglja se koristi u industriji, toplanama, školama i za grijanje domaćinstava.

Rudnici u vlasništvu Elektroprivrede BiH su najveći proizvođači uglja. U njenim rudnicima i termoelektranama na ugalj radi oko 12.000 radnika i 4.000 kooperanata.

Od osam rudnika iz Federacije BiH, pozitivno posluje jedino rudnik Gračanica, u srednjoj Bosni.

Poslovanje ostalih rudnika je obilježeno lošim uslovima rada, štrajkovima, korupcijskim aferama i gomilanjem gubitaka u poslovanju, koji su dosegli 900 miliona maraka.

Zbog lošeg poslovanja rudnici Elektroprivrede BiH ne uspijevaju proizvesti dovoljno uglja ni za potrebe vlastitih termoelektrana.

Zbog toga je Elektroprivreda BiH proteklih godina nabavljala ugalj od privatnih rudnika, poput rudnika kompanije “EFT” u Stanarima, na sjeveru BiH.

Radi se o jednom od četiri privatna rudnika u BiH. Njegov vlasnik je Vuk Hamović, jedan od najvećih trgovaca električnom energijom u regiji.

“Očigledno je da većina rudnika iz regiona i BiH nije spremna da obezbijedi dovoljne količine uglja, kako za proizvodnju električne energije tako i za široku potrošnju”, kaže za Radio Slobodna Evropa Savo Mirković, direktor kompanije “EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari”.

Ovaj rudnik, koji ugljem snabdijeva i vlastitu termoelektranu, od početka avgusta isporučuje oko 5.000 tona uglja dnevno ostalim kupcima. Od toga je oko 3.500 tona namijenjeno industriji i javnim toplanama, a 1.500 tona za građane, dodaje on.

Izvor: crna-hronika.info