Šta nas čeka kad pandemija prođe

Prošlo je skoro godinu dana otkako su kineski naučnici identifikovali viru korona SARS-KoV-2 kao izvor nove, za neke i smrtonosne respiratorne bolesti Covid-19. Pred nama je godina u kojoj će biti preduzeta logistički najizazovnija kampanja javnog zdravlja ikad, piše Gardijan.

Ipak, profesor Univerziteta Jejl i socijalni epidemiolog dr Nikolas Kristakis donosi i malu utjehu, kako je navedeno u njegovoj novoj knjizi “Apolonova strelica: Duboki i trajni uticaj korona virusa na način na koji živimo”. I to zato što u svemu vidi obrazac.

– Jedan od argumenata u knjizi je da se mnogim ljudima ono što nam se događa može činiti nevjerovatnim i neprirodnim, ali pošasti nisu nove za našu vrstu – one su samo nama nove – rekao je Kristakis.

Iz njegovih opažanja bolesti i epidemija tokom vijekova može se izvuči optimističan zaključak: pošasti i pandemije prestaju. Uvijek se završe. Završavale su i prije nego što su postojale vakcine kao odgovor na njih. A kako ćemo reagovati na ove viruse – na primjer, kroz fizičko distanciranje – određuje snagu kojom oni pogađaju naše društvo.

Nadalje, iako će distribucija vakcina biti jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova našeg vremena, one predstavljaju jedno od velikih dostignuća čovječanstva. Ako se vakciniše dovoljan dio populacije (prema nekim procjenama otprilike 75 odsto), kraj pandemije dogodiće se mnogo ranije i biće manje mrtvih nego kad bi se pustilo da se završi sama od sebe, naveo je profesor.

– Mi smo prva generacija ljudi koja se ikad suočila sa ovakvom prijetnjom koja im omogućuje da u stvarnom vremenu odgovore djelotvornim medicinskim sredstvima. To je čudesno – rekao je Kristakis.

Nakon završetka pandemije, često uslijedi razdoblje u kojem ljudi traže opsežnu socijalnu interakciju, a za koje Kristakis predviđa da će biti druge “bučne dvadesete” baš kao i nakon pandemije 1918. godine.

– Tokom epidemija dolazi do povećanja religioznosti, ljudi postaju suzdržaniji, štede novac, izbjegavaju rizike i sve to vidimo sada baš kao i stotinama godina ranije tokom epidemija – naveo je Kristakis.

Isto tako, ekonomije drevnih civilizacija propadale su u vrijeme bolesti.

– Čini se da mnogi ljudi misle da su akcije naše vlade one koje usporavaju privredu – to je laž. Virus je taj koji uzrokuje usporavanje privrede, jer su se ekonomije rušile čak i u davnim vremenima kada su se događale pošasti, čak i kad nijedna vlada nije rekla da zatvara škole ili krčme – dodao je on.

Ova budućnost, predviđa Kristakis, neće doći sve dok društvo ne bude imalo vremena da distribuira vakcinu, vjerovatno do nekog trenutka 2021. godine, i dok se ne oporavi od socioekonomske devastacije koju je izazvala pandemija, vjerovatno do 2023.

Ali, vizija koju on iznosi za 2024. i dalje je ispunjena iskustvima za kojima sada čeznemo: prepuni stadioni, prepuni noćni klubovi i procvat umjetnosti.

– 2024. godine svi ti pandemijski trendovi biće obrnuti. Ljudi će neumorno tražiti socijalne interakcije – kazao je.
To bi moglo uključivati “seksualnu razuzdanost”, liberalno trošenje i “ponašanje suprotno religioznom”.

U narednoj godini njegova predviđanja se oslanjaju na dalje poštovanje mjera fizičkog udaljavanja jer je potrebno vrijeme da se veći dio populacije vakciniše. Potom, navodi, potrebno je razvijati vakcine i dalje, kao i pročuavati koliko traje imunitet nakon vakcinacije.

Sljedeća godina će testirati izdržljivost svijeta da nastavi sa održavanjem distance, da nosi maske i izbjegava gužve, što su odgovori i na pošasti iz 14. vijeka, kako je rekao.

Vjerovanje pogrešnim informacijama, podjeljenost i poricanje takođe su obilježja toliko tipična za pandemiju da bi se mogla smatrati potrebnim, rekao je Kristakis. Ali, rezervoari stručnosti i dalje postoje, ističe on, i moguće je da ćemo naći zajednički jezik kako bismo dočekali izazovnu godinu pred nama.

– Naš svijet se promijenio, postoji novi smrtonosni patogen koji kruži, nismo prvi ljudi koji su se morali suočiti sa ovom prijetnjom i mnogo će se od nas tražiti, a mi ćemo jednostavno morati biti zreli u svemu tome – zaključuje Kristakis, prenosi Jutarnji list.

Izvor: srpskacafe.com