Srpska planira da zaposli 22.000 ljudi sa biroa

Za zapošljavanje, samozapošljavanje i obuke nezaposlenih nadležni zavodi u BiH planiraju ove godine da izdvoje blizu 130 miliona KM, a samo u Republici Srpskoj, prema očekivanju, posao bi moglo naći oko 22.000 građana koji su na birou.

Vidljivo je to iz Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2025. godinu, dokumentu koji je kreirala Agencija za rad i zapošljavanje BiH, a koji je objavljen na sajtu „eKonsultacije“.

Uprkos hroničnom nedostatku radne snage u zemlji, prosječan broj nezaposlenih u BiH lani je iznosio 328.623, od čega u FBiH 260.298, Republici Srpskoj 56.323 i Brčko distriktu 12.001.

– Potražnja za radnom snagom ima blagi trend rasta, ali sa znatno manjim intenzitetom u odnosu na prethodne dvije godine. Značajan dio oglašenih radnih mjesta i dalje se otežano popunjava, zbog nedostatka određenih profila zanimanja na širem području, odnosno zbog nepodudarnosti ponude i potražnje na tržištu rada s aspekta zanimanja i stručnih kompetencija – stoji u dokumentu.

Za rješavanje problema navodi se da je, između ostalog, potrebno sistemski pristupiti jačanju i unapređenju srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, poboljšanju kvaliteta praktične nastave, te organizovanju obuke radne snage za konkretne poslove. Neophodno je preduzimati i sistemske mjere na poboljšanju uslova na tržištu rada i životnog standarda, a time i na zadržavanju radne snage. Jedan od prioriteta su mjere aktivne politike zapošljavanja koje obuhvataju programe sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, te obuke za sticanje potrebnih znanja i vještina za potrebe tržišta rada i obuke uz rad kod poznatog poslodavca.

U Republici Srpskoj ove godine za sprovođenje Programa zapošljavanja u privredi i Programa zapošljavanja i samozapošljavanja ranjivih kategorija i unapređenje tržišta rada planirano je deset miliona KM.

– Očekivanja su da programi budu usmjereni na zapošljavanje nezaposlenih  isključivo u privredi i privatnom sektoru kao i za zapošljavanje teško zapošljivih i ranjivih kategorija. Imajući u vidu ostvareni trend zapošljavanja sa evidencije u 2024. godini, posredničkom funkcijom Zavoda za zapošljavanje RS i mjerama aktivne politike zapošljavanja, planirano je da se u 2025. godini zaposli 22.000 nezaposlenih sa biroa – navedeno je u pomenutom dokumentu.

Kada je u pitanju FBiH, u analizi stoji da je ove godine programima aktivne politike zapošljavanja planiran obuhvat od 10.500 nezaposlenih. Kroz programe sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke u planu je podrška za 10.000 građana sa biroa sa posebnom rodnom i socijalnom osjetljivošću radi jačanja njihove konkurentnosti i brže integracije na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, te stvaranja uslova za sticanje prvog radnog iskustva i samozapošljavanje, za šta se ove godine planira izdvojiti nešto više od 109 miliona KM.

Federalni zavod za zapošljavanje planira i realizaciju zajedničkih programa sa drugim pravnim subjektima za šta bi trebalo biti izdvojeno oko sedam miliona KM i obuhvaćeno oko 500 nezaposlenih.

Programi zapošljavanja predviđeni su i u Brčko distriktu, a ove godine za te namjene biće izdvojeno 1,3 miliona KM, te planirano zapošljavanje 130 lica. U planu je i realizacija programa samozapošljavanja te samozapošljavanja u poljoprivredi za šta će biti izdvojen milion KM, kao i 100.000 KM za usklađivanje tržišta rada i sistema obrazovanja i za programe stručnog usavršavanja nezaposlenih.

U dokumentu o smjernicama politika tržišta rada navodi se da bi prosječna neto plata u BiH od 2025 – 2027. godine mogla biti uvećana šest-sedam odsto,  dok bi ukupan broj zaposlenih mogao biti veći za 1,1 – 1,8 odsto.

IZAZOVI

U dokumentu se navodi da će veliki izazov u narednom periodu za privredni sektor, javne službe za zapošljavanje, ali i za cijelu zemlju predstavljati ubrzano starenje stanovništva, negativan prirodni priraštaj, evidentna emigracija radne snage svih profila, kontinuirano smanjenje broja učenika i studenata.

– Tu je i uticaj negativnih svjetskih ekonomskih kretanja, inflacija, globalna energetska kriza, posljedice ratnih dešavanja u svijetu, brze tehnološke promjene, kriza u rudarskom sektoru, rad na crno, kao i visok udio nekvalifikovanih u radnoj snazi i značajan broj neaktivnih u radno sposobnom stanovništvu –  smatraju u Agenciji za rad i zapošljavanje, prenosi Glas Srpske.