Ekonomija

Rakije iz Gračanice spremne za EU tržište

Područje Gračanice, Gradačca, Brčkog, Tuzle i Modriče oduvijek je bilo bogato šljivom, a tamošnji mještani na svoj način od davnina proizvode domaću rakiju šljivovicu. Tim putem odlučno je krenuo i Gračanlija Senad Gopo.

Senad je, njegujući porodičnu tradiciju, jer mu se proizvodnjom rakije bavio otac Ramo, a sada to rade on i njegov sin Dino, odlučio da od šljive napravi pravu bosansku prirodnu rakiju.

Originalni recept

Rakiju pravi u vlastitom bakrenom kazanu u svojoj bašti, ali je miješa i s ljekovitim biljem i pakuje je po evropskim uzusima.

Već na Prvom sajmu domaće rakije u Tuzli, održanom 8. i 9. decembra 2017., Gopo je za kvalitet svoje bosanske prirodne rakije osvojio jednu bronzanu, šest srebrenih i jednu zlatnu medalju. Ta priznanja bila su mu dodatni motiv da se još više posveti proizvodnji.

„Sve je počelo od sakupljanja ovih staklenih suvenira. Radeći u Rusiji i drugim zemljama, sakupljao sam sve što je bilo od stakla sa pićem i donosio kući. Sve to zapakovano i danas čuvam kao dragu uspomenu. Među interesantnijim suvenirima je luksuzno upakovana boca ruske votke “Legenda Kremlja”. To je piće namijenjeno isključivo za ruske predsjednike, a jedna boca košta 500 eura. Tu je i trolitrena boca korejskog konjaka u kojoj se nalazi i zmija“, pokazuje nam Gopo.

On u posljednje vrijeme izučava literaturu tražeći najbolje načine za proizvodnju bosanske prirodne rakije. Posao je doveo skoro do perfekcije, što potvrđuju i medalje s tuzlanskog sajma. Dugogodišnjom tradicijom i uz originalnu recepturu tako su nastale orahovača, višnjevača, travarica, jabukovača, lincura, iva, viljamovka, smrekovača…

Prirodna bogatstva

„Tvrdim da moje rakije, koje nastaju tako što u prirodnu domaću šljivovicu ubacujem orah, višnju, razne ljekovite trave, ivu, krušku viljamovku, smreku, imaju ljekovita svojstva. A i pakovanje je priča za sebe. Boce ću prodavati upakovane u posebno izrađene hrastove kutije. Time želim pokazati da mi, u BiH, znamo iskoristiti naša prirodna bogatstva, znamo napraviti i upakovati naš bh. brend, a onda ga pokazati i Evropskoj uniji. Na svakom proizvodu bosanske prirodne rakije, bila ona s ljekobiljem ili bez njega, obavezno će stajati prefiks bosanski“, poručuje Senad Gopo.

Izvor: akta.ba / avaz.ba

GD

Recent Posts

Kako su poslovali vodeći telekom operateri u Bosni i Hercegovini

Akta.ba donosi detaljan pregled poslovanja tri glavna telekom operatera u Bosni i Hercegovini za 2024.…

1 dan ago

Doboj: Nema povrijeđenih u padu skele na automobil

Iz putničkog vozila na koje je pala skela sa jednog gradilišta u Doboju izvučena su…

1 dan ago

Trbuhom za kruhom, a dušom za dostojanstvom: Kako razumjeti tržište rada u BiH

Pronaći radnika danas je teže nego ikada. I nije to samo zbog plate. Nije ni…

2 dana ago

EU uvodi novi sistem na granicama

BRISEL – Savjet EU i Evropski parlament usvojili su juče privremeni sporazum o primjeni novog…

2 dana ago

Industrija tekstila, kože i obuće pred kolapsom

BANJALUKA, DOBOJ – Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom…

4 dana ago

Stručnjaci upozoravaju: Balkanu prijeti novi kolaps elektroenergetskog sistema

Institut za energiju jugoistočne Evrope upozorio da tokom povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji…

4 dana ago

This website uses cookies.