Prekvalifikacija: Korak do posla ili odlaska?!

Nezaposlenost je gorući problem našeg društva. Tragajući za poslom, nakon niza razočarenja, mladi se odlučuju na odlazak iz zemlje – tražeći svoju sreće širom Evrope. Put do inostranstva počinje prekvalifikacijom i učenjem stranog jezika. Baš takav, školovan i izgrađen kadar odlazi iz naše zemlje. Podaci pokazuju da se iz godine u godinu povećava interesovanje za medicinsku struku jer to i jeste najlakši put do odlaska. Školujemo li zapravo one koji će svoje znanje koristiti van BiH?

Iako je obrazovanje u razvijenim evropskim državama usklađeno sa tržištem rada to u BiH nije slučaj. No, program cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije model su kojem sve veći broj građana pribjegava. Jedna od njih je i Azra Goletić, koja je po završetku Gimnazije u Živinicama vanredno upisala medicinsku školu i kurs njemačkog jezika – samo sa jednom željom: da joj to otvori nove mogućnosti u budućnosti.

‘‘Mislim da će mi pomoći, prije svega mogla bih ovdje pronaći posao sa medicinskom školom. Ali bolje su mogućnosti tamo u inostranstvu, oni više nude. Veće su plate i bolji uslovi za život”.

 

Osim Azre, među brojnim mladim koji su se odlučili na prekvalifikaciju je i Hasiba Hadžimehmedović, koja je istovremeno pohađala dvije škole, gimnaziju redovno i medicinsku školu vanredno i tu nije stala, pa je po završetku obje srednje škole upisala Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli.

”Moja velika ljubav je bila prema umjetnosti posebno prema glumi i upisala sam Akademiju dramskih umjetnosti, a prije toga sam upisala medicinsku zbog svoje sigurnosti da bi se osjećala zaštićeno.”

 

Stanje nesigurnosti i društvene apatije koju živimo pogoduje ovakvim odlukama, a očito je medicinska struka najpopularniji put ovih mladih ljudi. A to pokazuju i podaci do kojih smo došli, a koji tek kada se razlože – djeluju zabrinjavajuće. Naime, nakon što je 2015. godine Vlada TK, zbog velikog interesovanja osnovaca, odobrila upis za maksimalan broj učenika u medicinske škole, u naredne četiri godine samo u tri škole u TK onu u Tuzli, Gračanici i Živinicama upisano je više od 1400 redovnih učenika. No, podaci pokazuju da je veliki broj onih koji su, baš kao i Azra, medicinsku školu upisali vanredno. Tako je u Medicinsku školu Tuzla u posljednje tri godine upisano više od 300 vanrednih učenika, dok je u Mješovitu školu Gračanica upisano više vanrednih nego redovnih učenika i to za 610 učenika više, a medicinski smjer u Mješovitoj školi Živinice upisalo je 177 učenika.

”Mislim da je to trenutno trend da je velika potražnja za tim kadrom. Ali svaki trend bude i prođe, nije to ništa fiksno ništa stalno”, rekao nam je Mirnes Avdić, direktor Medicinske škole Tuzla.

Taj trend neki dobro iskorištavaju, radeći nekvalitetno i smanjujući kriterije, poručuju naši sagovornici, a direktor objašnjava da Medicinska škola Tuzla drži do kredibiliteta, pravilno i profesionalno pripremajući učenike. Tako vanredno školovanje traje između 6 mjeseci i tri godine, dok cijene cjelokupnog školovanja određuje Vlada TK.

‘‘Cijena ide, slobodno ću reći od 500 do 1.200 KM ovisno u koju ste školu išli i završili”, dodao je direktor Medicinske škole Tuzla

 

Ukoliko su završili Gimnaziju ili Ekonomsku školu tada polaznici imaju najviše predmeta za prekvalifikaciju, dok u slučaju prekvalifikacije iz jednog smjera medicine u drugi imaju minimalno predmeta. Ovaj veliki interes za medicinu, koji je već društvena pojava, zahtijeva i strategiju koju, čini se, naše društvo nema.

”Sinhronizacija tržišta rada sa obrazovanjem i povećanje kvaliteta obrazovanja su rješenje, ali je za kvalitet potrebno vrijeme. Ukoliko brzo radimo neke stvari, kvalitet trpi i mi imamo fabrikovanje kadra, ali ipak mislim da to ne treba raditi ako ne voliš, svaki posao treba raditi s ljubavlju. Ako nisi spreman uložiti sebe i sav svoj trud u nešto bolje to i ne raditi.” zaključila je Hasiba Hadžimehmedović.

 

S druge strane, na evidenciji Službe za zapošljavanje TK samo u 2018. godini prijavljeno je 2.188 osoba dok je broj onih koji su brisani sa evidencije zbog zaposlenja u inostranstvu tek 122 osobe. I prethodne godine pokazuju isti trend…. Iako je veliki broj onih koji su trenutno na birou, uskoro bi mogli pronaći zaposlenje, ali van naže zemlje, poručuju iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema čijim podacima čak 85% medicinara koji odlaze i koji su otišli jesu mlade osobe koje su završile medicinsku školu, da li redovnim školovanjem ili prekvalifikacijom. Radno iskustvo im za rad u Njemačkoj nije neophodno.

Izvor: rtvslon.ba