Predloženo da školski čas u Sarajevu bude skraćen na 40 minuta

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota Muminović uputila je dopis u kojem predlaže da školski čast traje 40 minuta umjesto dosadašnjih 45.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota Muminović uputila je dopis u kojem predlaže da školski čast traje 40 minuta umjesto dosadašnjih 45. 

U javnosti su se javile razne reakcije na ovaj prijedlog, a ministrica se danas povodom toga oglasila iz svog kabineta i objasnila razloge zbog kojih bi ovaj prijedlog trebao biti usvojen.

„Mi smo sada u pripremama za izradu novog prijedloga zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u KS. U tom smislu smo došli do novih inputa gdje se pojavila ideja da školski čas bude skraćen na 40 minuta“, istakla je ministrica Hota-Muminović.

Kazala je da žele čuti mišljenja nastavnika, roditelja, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, sindikate, direktore osnovnih i srednjih škola.

„Drago nam je da je to pitanje došlo do javnosti. Važno nam je da takvu odluku propitamo. Pojavila se briga o tome šta će se desiti sa viškom vremena. Koncept po kojem je postavljena radna sedmica nastavnika, nema veze sa skraćenjem školskog časa“, kazala je Hota-Muminović u izjavi za medije.

Istakla je da je potrebno provoditi vannastavne aktivnosti.

„Mi bismo na taj način samo relaksirali trajanje školskog dana. Postojeća saznanja propituju motivaciju učenika i trajanje časa. Mijenjati se moramo, pokazuju nam to razna istraživanja i faktori stresa kod učenika i nastavnika“, istakla je Hota-Muminović.

SINDIKAT PROTIV PRIJEDLOGA

Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Kantona Sarajevo komentarisao je prijedlog da se školski čas skrati sa 45 na 40 minuta. Objasnili su pod kojim uslovom se protive ovom prijedlogu.

Kao i njihove kolege u Sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo „zatečeni“ su ovim prijedlogom. Imali su nekoliko pitanja za kantonalnu ministricu za obrazovanje i odgoj Naidu Hotu Muminović (NiP).

„Na prvi pogled ništa sporno u pet minuta, ali onda se ustanovi da nema nikakvog obrazloženja, stručnih analiza niti pozitivnih primjera iz školskih sistema koji praktikuju časove kraće od 45 minuta. Iz elektronskog medija saznajemo, iz intervjua s ministricom da bi ‘eventualni višak vremena dobro došao za suportivne programe, aktivnosti i sadržaje kojima postižemo cjelovit razvoj učenika’. Saznali smo i da je ‘način realizacije nastave u vrijeme pandemije pokazao da postoji veliki nivo fleksibilnosti u procesu podučavanja’. Pitanja koja se nameću: Zašto o tome nije bilo riječi u dostavljenom aktu? Da li je u pitanju ishitrenost, površnost, skrivena namjera, nepoštivanje sagovornika ili procjena da je sve ovo i ne baš toliko bitno“, konstatovali su.

Napomenuli su ministricu da se, kako su naveli, sve aktivnosti, nastavne i vannastavne moraju prethodno osmisliti, standardizovati i normirati. Također su poručili da se protive skraćivanju ako je namjera resornog ministarstva pokušaj povećanja nastavne norme.

„Prosto nevjerovatno kako je i na ime kojih argumenata nadležno ministarstvo koje je predlagač Nacrta Zakona o odgoju i obrazovanju u KS došlo na ideju da skračuje nastavni čas, a da nije upoznat sa istraživanjima u zemljama sa visokim postignućima znanja(gdje su nastavni časovi od 45-60 minuta), te rezultatima projekta PISA)2018.), gdje su naši učenici pokazali loše funkcionalno znanje u regiji zemalja koje su bile dio ovog projekta“, napisala je Kenela Zuko, zastupnica u Parlamentu FBiH.

NEPOTREBNO GRADIVO

Ona smatra da bi trebalo raditi na unaprijeđenju kvaliteta odgojno-obrazovnog rada, te razmišljati i raditi na smanjenju kvantiteta nepotrebnog gradiva i faktografskih znanja kojima su izloženi učenici.

„Zar ne trebamo govoriti o promjeni paradigme obrazovanja, u kojoj trebaju učestvovati svi nivoi obrazovnog sisteama, kao i o kreiranju obrazovnih politika koje su zasnovane na stručnim istraživanjima? Zar ne bi trebali pratiti osim onoga šta se uči i to kako se uči i kako se provjerava naučeno?! Zar nije prioritet učenik zbog kojeg su tu i minstarstva, instituti, škole, nastavna osoblja, saradnici….?! Ima dovoljno anomalija na kojima treba raditi“, mišljenja je.

Izvor: akta.ba