Pravobranilaštvo BiH istražuje da li se solarne elektrane kod Doboja grade na državnom zemljištu

Lokacija na kojoj su planirane solarne elektrane kod Doboja pod istragom zbog moguće zloupotrebe državnog zemljišta, Podnovlje, april 2026. godine

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet zbog zaštite državne imovine u Podnovlju kod Doboja, gdje se na više od 180 hektara plodnog zemljišta gradi kompleks od preko 100 solarnih elektrana, navedeno je iz te institucije za Radio Slobodna Evropa 27. aprila.

Istovremeno, u odgovoru se navodi i kako iz entiteta Republika Srpska i dalje nisu dostavili „većinu traženih podataka“, iako je predmet formiran nakon prijave koju je 5. marta podnijela Mreža Aarhus centra za zelenu agendu i zaštitu okoliša.

Projekat, koji provodi banjalučka firma „Etmax“, izazvao je više protesta mještana koji tvrde da je zemljište nezakonito oduzeto od Poljoprivredne zadruge Podnovlje i prodato privatnom investitoru.

Stanovnici upozoravaju da je ugroženo i snabdijevanje vodom za oko 140 domaćinstava, te da solarne elektrane predstavljaju i opasnost po zdravlje ljudi i životinja.

Iz Pravobranilaštva BiH su za RSE istakli da će „nakon analize dokumentacije preduzeti sve potrebne mjere radi zaštite imovine i imovinskih interesa Bosne i Hercegovine, uključujući pokretanje sudskih i drugih postupaka“.

„Konkretno, podneseni su zahtjevi nadležnim entitetskim institucijama u Republici Srpskoj radi pribavljanja službenih dokumenata i ugovora koji se odnose na podatke o nekretninama iz zahtjeva Mreže Aarhus centara. Do danas većina traženih podataka nije dostavljena“, stoji u odgovoru Pravobranilaštva BiH.

Sporna prodaja državnog zemljišta kod Doboja na provjeri, OHR upozorava na moguće nezakonitosti

Prethodno je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za RSE saopštilo da je formiralo predmet zbog optužbi o uzurpaciji državnog zemljišta, te „da se nalazi u fazi analize“.

Grad Doboj nije odgovorio na pitanja Radio Slobodna Evropa na koji način je zemljište prešlo u vlasništvo grada, a zatim prodato privatnom investitoru.

Odgovor nije stigao ni iz kompanije Etmax o uslovima pod kojima su stekli pravo korištenja zemljišta.

Dodatne kontroverze izazvala je informacija da investitor nema ekološku dozvolu, iako su radovi već započeti.

Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, poljoprivredno zemljište smatra se državnom imovinom, kojom gradovi i entiteti ne mogu raspolagati bez odluke države.

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH prethodno su za RSE upozorili da slučaj u Podnovlju „izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine“.

Aarhus centar iz Sarajeva u međuvremenu je tužio lokalne vlasti u Doboju zbog, kako navode, netransparentnosti cijelog projekta.

Njihovi predstavnici upozoravaju da se projekti obnovljivih izvora energije ne mogu graditi bez jasnog zakonskog okvira, u naseljenim mjestima i na spornom zemljištu, prenosi RSE.