Posljednja slobodna zona u BiH osnovana prije 18 godina

SARAJEVO, GRADIŠKA, DOBOJ – Iako se već godinama zagovara osnivanje slobodnih zona u pojedinim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, posljednja je otvorena davne 2004. godine.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u državi su trenutno aktivne i registrovane četiri slobodne zone.

„To su Slobodna zona ‘Hercegovina’ u Mostaru, koja posluje od 27. februara 1996. godine, ‘Vogošća’ u Sarajevu, koja je osnovana 15. oktobra 1999. godine, ‘Visoko‘ u istoimenoj lokalnoj zajednici, koja radi od 19. avgusta 1997, te HOLC u Lukavcu, koja je posljednja počela s radom 15. aprila 2004. godine“, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje koji su ustupljeni „Nezavisnim novinama“.

Dodali su da posljednjih godina, kao što se vidi iz prednjih podataka, nije bilo registrovanih novih slobodnih zona u Bosni i Hercegovini.

„Osim navedenih slobodnih zona, kod UIO nije prijavljen rad nijedne nove slobodne zone u Bosni i Hercegovini radi uspostavljanja carinskog nadzora nad istom i postupanja u skladu sa carinskim i drugim primjenjivim propisima iz oblasti indirektnog oporezivanja“, istakli su iz UIO BiH.

Prema priloženim podacima, vidimo da u Republici Srpskoj još nije osnovana nijedna slobodna zona. Ipak, prošle godine je usvojen Zakon o slobodnim zonama Republike Srpske, te su mnoge lokalne zajednice zainteresovane za njihovo osnivanje i privlačenje što većeg broja investitora. Među njima su gradovi Trebinje, Gradiška, Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo te opštine Srebrenica, Šamac, Bratunac i druge, koji su pokrenuli prve korake u osnivanju istih.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, kazao je za „Nezavisne novine“ da su u proceduri osnivanja slobodne ekonomske zone, te su izabrali konsultante koji će ih voditi u osnivanju.

„Oni će i prikupljati dokumentaciju, program i rad te voditi i prvu godinu funkcionisanja te zone. Na početku smo osnivanja i naše opredjeljenje je da iskoristimo geostratešku poziciju Gradiške i poziciju novog mosta, graničnog prelaza i carinskog terminala. Imamo i gradsko građevinsko zemljište koje je u neposrednoj blizini granice. Ovo je veoma značajno, jer samo, kada vidimo kako funkcioniše Privredna zona ‘Nova Topola’ i da imamo investitore iz Italije, Njemačke, Slovenije, Austrije, ali i domaće privredne subjekte, smatramo da će ekonomska zona opravdati svoje osnivanje. Sigurno je da je Gradiška, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Evropskom unijom, idealan prostor za buduće investitore“, naglasio je Adžić.

Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja, naveo je da su na prethodnoj sjednici gradskog parlamenta usvojili plan parcelacije slobodne zone.

„U poodmakloj smo fazi i ubrzo ćemo je moći ponuditi investitoru. Već imamo neke razgovore sa ‘Mercedesom’, koji bi mogao praviti prodajni servis za kamionski i autobuski program. Imamo već neke ponude, ali smo čekali određene akte koje smo morali da usvojimo u Skupštini grada. Mi imamo 1.300 dunuma na tom području, to je ogromna površina i sve zavisi od investitora i djelatnosti koje će obavljati“, rekao je Jerinić za „Nezavisne novine“.

Ono što je sigurno, kako kaže Jerinić, jeste da Doboj može ponuditi dovoljne površine zemljišta i svu ostalu infrastrukturu. 

„Kada bude u funkciji, slobodna zona moći će da zaposli više od 4.000 radnika„, zaključio je Jerinić.

Izvor: nezavisne.com