Poskupljenja, novi nameti: Ko danas može da štedi?

Stalna poskupljenja, novi nameti, udari na kućne budžete, izazovi su koji stoje pred građanima BiH. I kako se čini ne nazire im se kraj. U takvim okolnostima, začuđujući su izvještaji koji govore o rastu štednje stanovništva. Ko to zapravo štedi?     

Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosili su 16,94 milijardi KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 odsto u odnosu na septembar prošle godine, podaci su Centralne banke BiH.

Vrtoglave brojke i ključno pitanje ko danas može da štedi.

“Dobro bi bilo da se vidi struktura tih štediša, ko to štedi, odnosno ko ima para da izdvoji za nekakvo ulaganje. Vidimo mladi kad treba da kupe stan podižu kredite, ako mogu da dobiju kredit”, kaže Jovan Vasilić, iz Udruženja potrošača “Zvono”, Bijeljina.

I ne samo stan i život u BiH je na kredit. Dok većina građana pokušava da preživi, nekolicina može da uštedi, jer i štednja je postala luksuz.

“Onaj mali broj građana koji jeste u mogućnosti da štedi zbog toga što ima značajno viša sredstva, u BiH se može smatrati svojevrsnom elitom i definitivno je vrlo malo takvih u odnosu na ukupno stanovništvo”, kaže ekonomista Igor Gavran.

Najveći dio štednje u bankama, kaže Gavran, je s jedne strane povjerenje u sistem osiguranja depozita s obzirom na to da barem do određenog iznosa depoziti su zaštićeni bez obzira na stabilnost same banke, a naravno i neke od banaka u BiH ulivaju povjerenje s obzirom na visinu kapitala.

“Međutim, kamate na štednju u bankama su stramotno niske i one uglavnom ne pokrivaju čak ni stopu inflacije odnosno, rast troškova života tako da štednja u bankama u najboljem slučaju  znači da faktički ništa ne zarađujete, a mnogo češće znači da gubite realnu vrijednost novca, s obzirom na nisku kamatnu stopu.

Jasno je da u neklim drugim okolnostima takve bankarske ponude za štednju ne bi bile sigurno atraktivne i ne bi bile izbor tako velikog broja štediša. Međutim, u BiH imamo nerazvijena tržišta kapitala, nerazvijeno finasijsko tržište i vrlo je malo alternativnih opcija”, kaže Gavran.                                               

“Na primjer investiciono zlato, plemeniti metali, zatim razvijena berza, odnosno berzansko poslovanje koje će malo aktivnije uključiti građane, odnosno da berzanska institucija bude inkluzivnija spram samih građana kao malih pojedinačnih investitora.

Tek odnedavno se pojavljuju određeni fondovi formirani prije svega od strane osiguravajućih društava i slično”, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Sve ovo za većinu građana je samo san, dok ih surova stvarnost šiba po leđima.

BN