Gotovo svi proizvodi koji se koriste u procesu gradnje su poskupjeli u BiH, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da je osnovni razlog pandemija virusa korona i poskupljenja na svjetskom tržištu, koja se osjete i kod nas.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, rekao je za „Nezavisne“ da je gotovo sav građevinski materijal poskupio u RS, uz najavu trgovaca da će doći do daljih poskupljenja, a najviše kao posljedica pandemije.
Prema njegovim riječima, poskupljenje je krenulo početkom ove godine, da bi tokom februara i marta došlo do dodatnih cijena naviše.
„Svi poremećaji na tržištu vezuju se za pojavu pandemije pa tako i poskupljenje građevinskog materijala, na koje je i najviše uticala, ali će se ovo poskupljenje preliti i na radnu snagu“, naveo je Petrović.
Istakao je da proizvođači građevinskog materijala kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu.
„Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 odsto, u zavisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik“, objašnjava Petrović.
Tako je, prema podacima Petrovića, fasadni program poskupio 55 odsto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 odsto, bitumen 20 odsto, a ljepila, kreč i cement do 10 odsto.
„U vezi s konačnim poskupljenjem nameće se i ključni razlog, a to je što su proizvođači sirovina za građevinske materijale znatno smanjili obim proizvodnje zbog pandemije, a zbog čega su zapravo te sirovine značajno poskupjele. Ovakva poskupljenja vrlo ozbiljno bi mogla ugroziti građevinsku industriju, kako privatne, tako i javne investicije“, naglasio je Petrović.
Kada se sumira, osnovni razlozi poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti fabrika po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog obima gradnje.
Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, kazala je da je porast cijena građevinskog materijala na tržištu u okruženju, pa i u BiH, posljedica dešavanja na svjetskom tržištu, a to je rast prije svega cijene nafte i željeza.
„Ako se ima u vidu da je nafta osnov u proizvodnji bitumena i stiropora, uslijedila je lančana reakcija i ove cijene su rasle od početka godine 15 do 25 odsto.
Cijene građevinskog željeza takođe rastu kao posljedica rasta na svjetskom tržištu, a ako se ima u vidu da je do poremećaja došlo zbog odnosa Amerike, Kine i Evropske unije, teško je iz ove perspektive dati pouzdanu procjenu šta će se dalje dešavati na tržištu“, istakla je Kadićeva za „Nezavisne“.
Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, rekao je da su zemlje koje su veliki proizvođači građevinskog materijala, poput Kine i SAD, i veliki potrošači.
„Evidentno je da je do porasta cijena došlo usljed nedostatka energenata, te velike potražnje na velikim svjetskim tržištima. Takođe, porasla je cijena nafte i naftnih derivata, a došlo je i do poskupljenja i kontejnerskog prevoza. Dolazi se do zaključka da je usljed povećanja transportnih cijena, porasta tražnje građevinskog materijala i energenata, te povećanja cijena nafte i naftnih derivata i kontejnerskog prevoza došlo do poskupljenja građevinskog materijala“, objasnio je Ljuboja.
Izvor: nezavisne.com / Autor: Nemanja Vukojević
Vozač iz Doboja čiji su inicijali Ž.M, koji je u naselju Kožuhe usmrtio pješaka, a…
Nešto više od 73 miliona maraka okvir je dobojske gradske kase za narednu godinu. Budžet…
Dobojska Policijska uprava ubrzano podmlađuje kadar. O smjeni generacija svjedoči podatak iz dvije stanice. U…
Iako je bilo najavljen automatizovani Sistem ulaska i izlaska iz EU (EES) zvanično je odložen,…
PROSJEČNA cijena prodatih novih stanova u BiH u trećem kvartalu iznosila je 2.906 KM po…
"Stan na dan", kao i objekti seoskog turizma, od Nove godine, odnosno nakon usvajanja prijedloga…
This website uses cookies.