Naučnici tvrde da planeta Zemlja jednostavno nema dovoljno resursa da bi prehranila ljudsku populaciju.
Naučnici su nas upozorili da imamo samo 27 godina dok ljudi na Zemlji potpuno ne ostanu bez hrane. To znači da idemo ka krizi hrane. Pokrenuli su odbrojavanje sudnjeg dana i kažu da imamo tačno 27 godina i 250 dan (ako krenemo da računamo od današnjeg dana).
Sociobiolog Edvard Vilson je dodao da postoji potreba za dvije planete Zemlje da bi se ispunile trenutne ljudske potrebe.
“Postoje ograničenja u sposobnosti Zemlje da nahrani čovječanstvo. Čak i kada bi se svi na planeti složili da postanu vegetarijanci, svjetsko poljoprivredno zemljište ne bi moglo da podrži tu potrebu. Svjetska populacija će biti prevelika da bi se prehranila. Do tada će na planeti biti skoro 10 milijardi ljudi i potražnja za hranom će se povećati za 70% u poređenju sa onim što nam je bilo potrebno 2017. Granica koliko ljudi Zemlja može da hrani postavljena je na 10 milijardi u apsolutnom maksimumu. Ograničenja biosfere su fiksna, ovdje nema mesta za pomjeranje”, rekao je on za Daily Star.
Profesor Džulijan Krib rekao je da je ovo vrijeme globalne krize hrane i da on ne vidi izlaz iz nje.
“Dolazi čak brže od klimatskih promjena. Nedostatak vode, zemlje i energije u kombinaciji sa povećanom potražnjom stanovništva i ekonomskim rastom, stvoriće globalnu nestašicu hrane oko 2050”, rekao je on.
Naučnici ističu da se proizvodnja hrane mora udvostručiti da bi se ljudi hranili. Ovo je, kako se navodi, razlog za inflaciju cijena hrane. U situaciji predstojeće prehrambene krize, između jedne trećine i polovine sve proizvedene hrane gubi se ili baca pre ili nakon što stigne do potrošača. The „WorldCounts“ je saopštio da je globalno više od 407,73 miliona tona hrane izgubljeno ili bačeno do sada ove godine. Trebalo bi istaći i to da se oko 90 milijardi tona prirodnih resursa „izvuče“ sa Zemlje godišnje da bi se nahranilo potrošačko društvo.
Očekuje se da će se broj udvostručiti između 2015. i 2050. godine.
The WorldCounts je saopštio da je razlog zašto bi svijet mogao da nahrani mnogo veću populaciju ako ne jedemo meso je to što je za proizvodnju mesa potrebno više energije nego za bilo koju drugu vrstu hrane. Primjera radi, potrebno je 75 puta više energije za proizvodnju mesa nego kukuruza.
“Procjenjuje se da su potrebne dvije do tri kalorije fosilnog goriva da bi se proizvela jedna kalorija proteina iz soje ili pšenice. Za govedinu su potrebne 54 kalorije goriva da bi se proizvela jedna kalorija proteina“, navodi se.
Kao dio krize sa hranom, cijene hrane kao što su kukuruz i pirinač će vjerovatno brzo porasti za 180%, odnosno 130% do 2030. godine.
Izvor: mondo.ba
U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plata u julu ove godine iznosila je 1.732…
MODRIČA - Službenici Policijske stanice Modriča uhapsili su juče, 23. septembra, lice M.B. zbog sumnje…
Daniel Popović, zvani Pop, vođa organizovane kriminalne grupe osumnjičene za trgovinu drogom organizovao je zabavu…
Na novoj dionici auto-puta A1, odnosno Koridora 5C, između Doboj Јuga i Medakova uvedena je…
Saopštenje za javnost Centra za humanu politiku prenosimo u cjelosti: Predizbornim istraživanjem našeg predsjednika Momira…
Saopštenje za javnost Centra za humanu politiku prenosimo u cjelosti: Centar za humanu politiku pozvao…
This website uses cookies.