Obilježeno 80 godina od oslobođenja Doboja

DOBOJ – U Doboju je danas obilježeno 80 godina od oslobođenja grada od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, uz poruku da će istina o slobodarskom duhu i borbi za pravdu biti sačuvana.

U Memorijalnom kompleksu parka Narodnih heroja položeni su vijenci i odata počast poginulim borcima i civilima.

Kod Spomen-kosturnice u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 186 boraca Narodnooslobodilačkog rata i civila, vijence su položili predstavnici Gradske uprave Doboj, te delegacije Udruženja antifašista i boraca SUBNOR-a iz Doboja i Dervente, te političkih partija.

Predsjednik Skupštine grada Doboj Zoran Blagojević poručio je da ova lokalna zajednica podržava obilježavanje važnih datuma, od kojih je posebno važan 17. april 1945. godine, kada je Doboj oslobođen u Drugom svjetskom ratu.

„U borbu za oslobođenje je krenulo 4.200 boraca od kojih je 695 poginulo“, rekao je Blagojević.

Predsjednik Udruženja antifašista i boraca SUBNOR-a Doboj Dalibor Đurić rekao je da je ljubav prema slobodi i pravdi dovela do oslobođenja grada, napomenuvši da u Spomen-kosturnici počiva 111 strijeljanih ustanika.

Istoričar Mirko Cvijanović kaže da su na području Doboja u Drugom svjetskom ratu đelovala dva oslobodilačka pokreta – četnički i partizanski, od kojih je partizanski kao fleksibilniji učestvovao u završnici oslobođenja grada kada je poginulo oko 30 boraca.

Cvijanović je naveo da, osim sukoba na rubnim dijelovima grada, nije bilo uličnih borbi s obzirom na to da su se neprijateljske snage iz sastava 7. brigade „Princ Eugen“, 15. Lovačkog zdruga domobranskih jedinica i druge ustaške snage priključile njemačkim jedinicama koje su se povlačile prema Beču.

Polaganju vijenaca prisustvovali su i potomci učesnika u borbama.

Vaskrsija Spasojević kaže da su u Narodnooslobodilačkom pokretu učestvovali njegov otac Petar i đed Božo koji je bio i na Solunskom frontu, te jedan od organizatora otpora na Ozrenu zajedno sa Tošom Vujasinovićem.

On je ukazao na značaj njihovih diverzija, od kojih je izdvojio uništenje voza da municijom.

Predsjednik dobojskog Aktiva Mladih socijaldemokrata Aleksa Mirčetić rekao je da ponosan na slobodarski duh predaka koji su izvojevali slobodu za srpski i druge narode koji i danas žive na ovom području.

U Narodnooslobodilačkom ratu poginulo je 695 boraca iz dobojskog područja, a u ustaško-fašističke logore odvedena su i ubijena 642 borca i civila.

Zbog geostrateškog značaja, Doboj je tokom Drugog svjetskog rata bio uporište njemačkih, legionarskih, te ustaško-domobranskih snaga sa represivnim sistemom naročito dirigovanim od rimokatoličkog sveštenika Dragutina Kambera, protiv kojih se narod dobojskog kraja borio sve do oslobođenja 17. aprila 1945. godine.

U kripti Spomen-kosturnice nalaze se i posmrtni ostaci 110 Srba koje je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i strijeljao, prenosi Glas Srpske.