Čvarci i slanina su bolji od avokada za ljude s našeg podneblja, rekla je nutricionistkinja Branka Mirković i objasnila kako prepoznati zdrave suhomesnate proizvode.
Nutricionistica Branka Mirković i gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić gostovali su u Uranku beogradske televizije K1 i pričali o zdravoj ishrani.
Složili su se oko kiselog kupusa , a onda „raspalili“ po današnjoj hrani, posebno njenom načinu pripreme. Mnogi problemi sa trbuhom rezultat su neadekvatno odabrane hrane, ali i pogrešnog pripremanja koje je tekovina modernog načina života.
„Za mnoge stvari mi samo mislimo da imamo problem, zapravo ga imamo zbog industrijske obrađene hrane, zbog hemije unutra, može i profesor da kaže, ta hemija pravi problem sa organima za varenje, posebno sa crijevima. Jedite hranu koju prepoznajete , čvarci nisu problem , bolje njih i slaninu nego avokado da jedemo , to je bliže našem genetskom kodu“ , rekla je Branka.
„Naše majke su od jutra izlazile, kuvale, imale obaveze, a sada hoćemo sve instant. E pa ne može zdrava hrana da bude instant“, rekao je Voja.
„U stara vremena, krčkalo se od ujutru, tako su se supe pravila, sarme, takva jela. Ili sporo, ili ultrabrzo. Ali ovo između, kako se danas kuva, to ne valja“ , rekla je ona.
Komentarisali su i čvarke, slaninu , suhomesnate proizvode za koje se često priča da su štetni, ali su izdvojili proizvode od mangulice i način „raspoznavanja“ zdravih.
“ Čvarci od mangulice, jesam za to, ali znamo da je ona dobro hranjena, a ne ono što nam se prodaje kao mangulicu „, rekla je Branka Mirković. Gastroenterolog je objasnio kako prepoznati zdrav proizvod od mangulice.
„Mora da bude mangulica, žuta mast, znate li šta masti daje žutu boju? Betakaroten, od biljaka koje je životinja jela, to je dobar i zdrav lipid, zato mangulica nikada neće imati više od sto kilograma, ona ne može proizvesti toliko zdrave masnoće“ , rekao je on.
Teško je znati porijeklo životinje, ali i njezinu sortu koja je ranije bila rasprostranjena kod nas, upozorio je Mirković.
„Kad smo tražili za jedno istraživanje, morali smo da uvezemo nekoliko domaćih svinja iz inostranstva, više ih kod nas nije bilo. Zaboravili smo naše autohtone vrste, nema ih više“, rekla je ona.
Voditeljka je pomenula i hrono čvarke, na šta su se oboje nasmijali.
„To je preuzeto iz jednog francuskog modela ishrane, hrono ima malo masnoće, ugljenih hidrata, a mnogo proteina. Da vam kažem, nismo mi ranije imali pojma šta je hrono, ali smo se pravilno hranili“, rekla je ona.
„Moja tetka Kata bi na hrono čvarke rekla samo – ma, hajte molim vas“, dodao je gastroenterolog.
Izvor: mondo.ba
Izložbom pod nazivom „Кroz Zbirku stare i rijetke knjige Narodne biblioteke Doboj“ obilježava se 80…
Željeznički sindikati insistiraju na realizaciji zaključaka koji su dogovoreni sa Ministarstvom saobraćaja i veza 16.…
OVE godine rod pšenice će biti veći nego u petopgodišnjem na proseku i nadam se…
Bez krova nad glavom juče je ostala devetočlana srpska povratnička porodica u mjestu Panjikna Ozrenu…
FIFA je uvrstila Fudbalski klub Sarajevo na listu klubova kojima je izrečena zabrana registracije novih…
Ministar rada i boračko–invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić istakao je danas u Banjaluci da…
This website uses cookies.