Nova prijetnja iz Njemačke po bh. privredu

S obzirom na to da Nijemci već pripremaju olakšice i zakon kojima će privuću radnu snagu, između ostalog i iz BiH, naši sagovornici ističu da je ovo krajnje alarmantno te smatraju da će to odvući i preostale radnike koji još nisu napustili ove prostore.

Inače, u Njemačkoj je u pripremi Nacrt zakona koji će omogućiti podnošenje zahtjeva za državljanstvo nakon pet godina boravka u zemlji, umjesto sadašnjih osam, čime će strancima biti olakšano dobijanje njemačkog državljanstva. U srijedu su i objavili nacrt reforme o imigraciji, zanatskoj obuci i unapređenju imigracije iz zemalja Balkana, uključujući i BiH, što je dio napora vlade kancelara Olafa Šolca da smanji nedostatak radne snage. Donijeli su odluku da produže regulative za osobe koje traže posao iz zemalja Balkana, koje su trebale isteći krajem godine, te će moći angažovati do 50.000 radnika iz ovih zemalja.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je za „Nezavisne novine“ da je prije mjesec dana delegacija BiH bila u Njemačkoj sa nadležnima za rad i zapošljavanje, gdje su razgovarali o angažmanu radnika iz Republike Srpske i BiH, vezano za detašmane.

„Tada su nas informisali da je u nacrtu zakona koji će omogućiti brže i jednostavnije zapošljavanje radnika iz drugih zemalja u Njemačkoj, pa i iz BiH, te su nam rekli da su naši radnici poželjni za rad kod njih, za razliku od radnika iz drugih zemalja, koji su im na raspolaganju kroz proces migracija ili zbog ratnih sukoba. Njihove potrebe za radnom snagom su enormne i tu već postoji opasnost, a s druge strane, liberalizacija, odnosno lakše procedure za dolazak radnika u Njemačku će dodatno napraviti probleme privredi Republike Srpske“, istakao je Ćorić.

No, kako kaže, ono što je negativno na duže staze je što kroz proces traženja posla i odlaska u Njemačku, odlaze čitave porodice i na taj način se totalno urušava demografija BiH.

„U tom nizu je i nedostatak radnika u privredi, a generalno mislim da će biti problem sa nedostatkom kvalitetne radne snage u svim oblastima. Prema tome, treba se dobro zapitati koje mjere povući u narednom periodu da bi se ovaj proces spriječio te da zadržimo stanovnike, a time i radnike“, ističe Ćorić.         

Da se ovo najavljivalo još prije nekoliko godina, istakao je Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, koji pojašnjava da su tada predstavnici komorskog sistema BiH bili na sastanku sa privrednom komorom Njemačke, a tom prilikom im je rečeno da će u narednih deset godina nekoliko miliona radnika biti potrebno, što je još tada bilo alarmantno.

„Tada su s nama bili predstavnici ministarstva i procijenili smo da će do ovoga doći. Primjećujemo da Njemačka olakšava dolazak radne snage, a pogotovo su im zanimljive zemlje zapadnog Balkana, s kojima imaju provjereno dobru saradnju i iskustvo sa radnicima. Ovo je situacija u kojoj će oni koji su odlučili da napuste zemlju još lakše to i uraditi“, rekao je Jašarspahić za „Nezavisne novine“.

Kako kaže, niz aktivnosti je bio ispred poslovne zajednice, u smislu potrebe za promocijom domaćih kompanija, te pomoći da se postignu veći efekti finalizacije proizvoda, čime bi njihov proizvod bio skuplji i samim tim sa većom dobiti, a gdje bi mogli svojim najznačajnijim radnicima povećati plate itd.

„To je čitav dijapazon djelatnosti koje bi trebalo da se rade kako bi se radna snaga zadržala u BiH. Mi iz Privredne komore tražimo da se maksimalno pomogne našim kompanijama da izvoze ugovore, a ne radnu snagu. Pogotovo je to slučaj sa Njemačkom, sa sistemom detaširanih radnika za firme koje izvode radove u građevinarstvu, a da bi na takav način radnici kroz bh. kompanije mogli da rade na tržištu Njemačke, odnosno da jedan period provedu u matičnoj kompaniji, u BiH, a drugi na gradilištima, i to je model koji jedini može dati odgovor“, istakao je Jašarspahić.

Napominje da je ovo vapaj dijaspori da investira ovdje, jer je, kako kaže, povoljnije investirati u BiH nego u drugim zemljama zapadnog Balkana, s obzirom na niz benefita, kao što je niska stopa poreza na dobit.

„Širok je pojas djelovanja i svi moraju biti uključeni u to, kako bi se sačuvalo najkvalitetniji što ova zemlja ima, a to su ljudi“, zaključio je Jašarspahić.

U nacrtu navedenog zakona, u čiji uvid je imala agencija Reuters, navodi se da bi reforma trebalo da poveća broj radnika izvan EU za 60.000 godišnje, a strancima se u nacrtu nude tri načina da uđu u državu, i to uz profesionalnu ili univerzitetsku diplomu koja se priznaje u Njemačkoj i ugovor o zaposlenju, zatim minimalno dvije godine radnog iskustva u relevantnom sektoru i diplomu ili profesionalnu obuku, a treća mogućnost je nova „karta mogućnosti“ za osobe koje nemaju ponudu za posao, ali žele da rade, a uzimaju se u obzir kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost sa Njemačkom i starost.

Izvor: nezavisne.com