Napojnica ulazi u legalne tokove: RS želi oporezovati bakšiš

Nova stavka na fiskalnom računu mogao bi postati – bakšiš. Nakon što su Hrvatska i Srbija pokrenule inicijativu o uvođenju bakšiša u legalne tokove, o tome se razmišlja i u Republici Srpskoj.

Nova stavka na fiskalnom računu mogao bi postati – bakšiš. Nakon što su Hrvatska i Srbija pokrenule inicijativu o uvođenju bakšiša u legalne tokove, o tome se razmišlja i u Republici Srpskoj.

Lijepa riječ otvara sva vrata, ali ako dolazi uz osmijeh i dobru uslugu onda ta vrata vode i do bakšiša. Malo zbog toga, a malo i zbog ljubavi prema poslu, Vilijam radni dio dana provodi uglavnom u dobrom raspoloženju.

„Kao i inače samo sa platom se i ne može baš mnogo toga, a i nekako psihički je ljepše kad čovjek u toku smjene dobije neku zahvalu u vidu tog bakšiša“, kaže ugostitelj Vilijam Selak.

Koji – iako ga je sve manje – sve više interesuje državu. Posebno nakon što se u Srbiji pokrenula polemika o oporezivanju bakšiša i nakon što je Hrvatska formirala prijedlog koji domaće konobare ne bi usrećio.

„Uvijek se na bakšiš gledalo kao na konobarev novac. Nikad manje više ni vlasnici posla se nisu u to miješali, jer taj novac je zaista samo novac koji mi dobijemo svojom uslugom“, kaže Selak.

I koji je van zakonskih tokova. To bi se moglo promijeniti, mada konkretan prijedlog za sada ne postoji.

A dok se rješenje za pitanje bakšiša kod nas još uvijek brusi, Hrvati su to riješili otprilike ovako i kažu na korist je i konobara i države i vlasnika lokala, a to njihovo rješnje znači da je iznos bakšiša do 10% neoporeziv. Primjenjivo na nas, to bi značilo da na kafu od 2 KM, konobaru dajete 20 pfeniga i država mu od toga ne uzima ništa.

A tema je u Hrvatskoj došla na dnevni red zbog rasta kartičnog plaćanja usluge. U domaćim kafićima za sada se tek trećina usluga plaća na taj način, a procjene su da bi taj procenat u naredne tri godine mogao porasti na 70%.

„Ako ne budemo našli rješenje u tom pravcu po sadašnjim zakonima to bi značilo da bakšiš koji ostavimo radniku ide na račun poslodavca. Poslodavac da taj višak vrati radniku ide oporezivanje, na to se sve plaćaju porezi i doprinosi“, dodaje Goran Kurtinović, predsjednik UO udruženja Horeca.

Odnosno oko 60% od tako dobijenog bakšiša išlo bi državi, pa je to razlog zbog kojeg se već sada traži način da država makne prste sa onoga što građani vide kao nagradu za dobru uslugu.

„Nije potreba da se i bakšiš oporezuje po mom mišljenju. Jer je to, pretpostavljam nagrada za dobru uslugu? Sigurno“.

„Nije dobra ideja, dovoljno država uzima.“

„Uzimaju i sa drugi strana ne trebaju i ovdje.“

„To je smiješno, ja sam zaradio pare i platio sam porez. Ljudi koji rade obično nisu ni prijavljeni, imaju probleme i ja im dajem zato što su dobri, što se smiju i što meni čine dobro.“

I baš zbog toga, tako dobijen novac treba ostati u džepovima onih koji su ga zbog dobrog rada zaslužili, stav je Privredne komore.

„Stav Privredne komore je da za sada treba doći do toga, zato što je taj bakšiš vid nagrade za te konobare koji su dakle vrijedno radili i uslužili vas“, kaže Dejan Rauš, portparol PKRS.

U svakom slučaju, na konačno rješenje, ukoliko ga i bude, moglo bi se čekati i do tri godine i ono će zavisiti od iskustava iz Srbije i Hrvatske koje uskoro počinju sa primjenom modela o neoporezivosti bakšiša u iznosu od 10% o cijene usluge.

Izvor: akta.ba