Naknada za korištenje mobilne mreže od 1KM postala predmet upravnog spora pred Sudom BiH

Saglasnosti koje su izdate telekom operaterima za uvođenje naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM postale predmet upravnog spora.

Saglasnosti koje su izdate telekom operaterima za uvođenje naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM za prepaid korisnike prije dvije godine, postale su predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine na osnovu podnesene tužbe, saznaje Akta.ba.

Najuporniji bh. građanin koji je glasno i uporno izražavao svoje nezadovoljstvo zbog nepravedne naplate dodatnih naknada za korištenje mobilne mreže od strane svih telekom operatora je Kerim Salković, koji se više od godinu dana obraćao nadležnim institucijama i medijima ističući da ne želi finansirati dionička društva.

Nepravedna praksa naplate dodatnih naknada izazvala je dodatnu zabrinutost jer nije imala jasno zakonsko objašnjenje zašto se ta naknada naplaćuje i na koji način će se koristiti.

U Regulatornoj agenciji za komunikacije su ranije za Akta.ba kazali da odluku o uvođenju naknade pravdaju investicionim ulaganjima u razvoj mreže, napominjući da odluku o investicijama operateri donose u skladu sa svojim poslovnim planovima.

JESU LI PREKRŠENA PRAVA POTROŠAČA?

„Postavljam pitanje zakonitosti ove prakse s obzirom na to da se osjećam diskriminirano kao prepaid korisnik. Naime, od mene se zahtijeva plaćanje dodatne mjesečne naknade, što smatram nepoštenim tretmanom. Očigledno je da je to u suprotnosti s našim potrošačkim pravima i može se protumačiti kao kršenje Zakona o komunikacijama: (Član 4, Stav 2, Tačka a) c) e)) i Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini (Član 11, Stav 2).“, naveo je on u svom dopisu institucijama.

Želeći da se istraži praksa i pruže jasne informacije o osnovi za ovu dodatnu naplatu, želio je znati koje su zakonske odredbe ili regulative, ako postoje, na temelju kojih se ova naplata provodi.

Upornost se isplatila, te je Salković u međuvremenu dobio odgovor od Federalnog ministarstva komunikacija u kojem ga obavještavaju da su zatražili odgovor od Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.

U odgovoru RAK-a između ostalog se navod da su saglasnosti koje su izdate telekom operatorima postale predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, na osnovu podnesene tužbe.

„U prethodnom periodu Agencija je u više navrata davala pojedinačne odgovore na sve zaprimljene upite upućene od strane fizičkih i pravnih lica, a u vezi sa uvođenjem naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM za pre-paid korisnike. Agencija pažljivo prati efekte uvođenja naknade za korištenje mobilnih mreža i koristit će odgovarajuće regulatorne mehanizme, u skladu sa Zakonom o komunikacijama, pravilima i propisima Agencije, da procjeni uticaj uvedene naknade na stanje tržište telekomunikacija u nerednom periodu“, navode iz RAK-a.

S obzirom na činjenicu da su suglasnosti koje su izdate telekom operaterima postale predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine na osnovu podnesene tužbe, ističu da Agencija nema praksu da naknadno komentariše pitanja koja su predmet postupka pred sudovima, sve do njihovog okončanja i pravosnažnosti.

Do okončanja sudskog postupka, treba samo reći da se nepokolebljiva odlučnost i upornost ipak isplati, a da li će i ko odgovarati za uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže na diskriminatoran način ostaje nam da vidimo.

OD BH. GRAĐANA NAPLAĆENO 6,6 MILIONA KM ​

Broj korisnika usluga mobilne telefonije nastavio je da raste, i na kraju 2023. godine iznosi 3.874.277 što je rast od 1,6% u odnosu na 2022. godinu kada je broj iznosio 2.748.402. Broj prepaid korisnika i dalje je višestruko veći u odnosu na broj postpaid korisnika u mobilnoj telefoniji. Dakle, za dvije godine naplaćivanja naknade, bh. građani su finansirali telekome sa 6,6 miliona KM.

Na kraju 2023. godine učešće prepaid korisnika u cjelokupnoj bazi mobilne telefonije iznosi 69,8%, dok postpaid korisnici učestvuju sa 30,2%. U okviru postpaid korisnika broj M2M korisnika iznosi 143.74115, što je rast od 5,7% u odnosu na 2022. godinu.

Učešće postpaid korisnika u BiH niže je od prosjeka u zemljama okruženja i EU.

Izvor: Akta.ba / S.B.