Nacistički doktori su bili monstrumi, ali po zvjerstvima se isticala jedna žena

Vjerovatno najpoznatiji lekar-monstrum koji je svojim eksperimentima nad ljudima dao jednu potpuno novu dimenziju užasa tokom Drugog svjetskog rata bio je Jozef Mengele. Ipak, on nije bio jedini!

Bilo je još nacističkih ljekara za koje Hipokratova zakletva nije značila ništa i koji su bili odgovorni za smrt stotine hiljada ljudi. Među njima, po zvjerstvima i okrutnosti, isticala se i jedna žena.

Među ljekarima monstrumima bilo je i žena. Jedna od najozloglašenijih bila Herta Oberhauzer, doktorka iz Aušvica i Ravenzbrika – koncentracionog logora naročito upamćenog po strašnim zločinima koje su počinile žene čuvari. Ono po čemu se Herta isticala jesu eksperimenti nad ženama, u najvećem broju slučajeva Poljakinjama kojima je vadila organe, često dok su još uvijek bile žive. Ispitivala je mogućnost regeneracije organa, ako i transplantacije kostiju.

Ipak, Herta se ovde nije zaustavila. Ubijala je zdravu djecu tako što bi im injekcijama ubrizgavala otrove koji čine da osoba umre u roku od 3 do 5 minuta, ali da sve vrijeme bude svjesna. Nakon toga je pacijentima vadila pluća i druge vitalne organe i ispitivala dejstvo otrova.

Sprovodila je neke od najjezivijih i bolnijih medicinskih eksperimenata, sa naglaskom na namjerno nanošenje rana logorašima. Kako bi simulirala rane koje su njemački vojnici trpeli u borbi, Oberhojzer je utrljavala strane objekte kao što su drvo, zarđali ekseri, komadići stakla, prašina ili piljevina u posekotine.

Herta je bila jedina žena na ljekarskom suđenju nacistima u Nirnbergu i osuđena je na 20 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 10 godina i ova doktorka je dočekala da ponovo ugleda slobodu — puštena je 1952. godine zbog dobrog vladanja.

Šokantno je što je i nakon toga radila kao porodični ljekar u Njemačkoj. Izgubila je dozvolu za rad tek nakon što ju je prepoznala jedna od žrtava iz logora 1958. Međutim, žalila se, i ponovo dobila pravo da se bavi medicinom u aprilu 1961, nakon čega je radila u laboratoriji u Institutu Bodelšving.

Preminula je u januaru 1978. u 66. godini života.

Izvor: Mondo.rs / Istorijski zabavnik