Masovni odlazak građana Hrvatske u BiH: Kupuju gorivo, pivo, odjeću, obuću, namještaj, a idu i na frizuru…

Zbog rasta cijene goriva na hrvatskim benzinskim crpkama, koja je probila psihološku granicu od deset kuna, Slavonci, posebice oni koji žive u pograničnom području, masovno hrle preko granice i spremnike svojih automobila pune u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Automobili županjskih i vinkovačkih registracijskih oznaka posljednjih su dana česti posjetitelji benzinskih crpki na ulazu u Orašje. Razlika je u cijeni goriva od kunu i pol do dvije kune. Primjerice, litra je najprodavanijeg supera 95 u BiH 2,16 konvertibilnih maraka ili 8,14 kuna, prema tečaju HNB-a od 3,77 kuna za konvertibilnu marku od četvrtka.

Prodavači na crpkama primaju kune, ali pri plaćanju gotovinom obračunavaju tečaj 1:4, stoga je isplativije plaćati karticom. Eurosuper 95 na hrvatskim crpkama stoji 10,24 kune i razlika je od dvije kune za vozače, kaže Glasu Slavonije Ivana iz Županje, a to je itekako dovoljan razlog da gorivo toči u Orašju.

– Na spremniku od 40 litara uštedim 80 kuna. Usput si odmah kupim i pola kilograma duhana za 11 KM, a ostane mi još za ćevape i kavicu. To su prednosti života u pograničnom području. Orašje nam je pod nosom i nije nikakav problem skoknuti prijeko, osim kada su gužve na graničnom prijelazu. Ali, već smo se ispraksirali pa u Bosnu nikada ne idemo četvrtkom prijepodne, kada je pijaca u Orašju, i vikendom, jer tada na prelazak čekaju kolone automobila – kaže ona.

Nešto manja razlika na lijevoj i desnoj obali Save jest u cijeni dizela, koja je na oraškim crpkama također 2,16 KM, oko kunu i pol niža nego u Hrvatskoj.

Spremnik svoga automobila preko granice redovito puni i Zdravko iz Vinkovaca.

– Ovdje sam već domaći i mogu vam reći da dolazi sve više Vinkovčana, pa čak i oni koji do sada preko granice nisu išli po gorivo zbog straha da je možda lošije kvalitete. Kažu da se u BiH primjenjuju niži standardi kvalitete, pa pojedine vrste derivata sadržavaju veće količine sumpora nego u Hrvatskoj, ali osobno nikada nisam imao nikakvih problema. Niža cijena u ovoj besparici, kada gledamo uštedjeti svaku kunu, ruši sve prepreke – kaže Zdravko.

Uvjeren je da će cijene goriva u Hrvatskoj i dalje rasti.

– Bojim se da tu nije kraj. Stručnjaci procjenjuju da će na svjetskom tržištu nafta i dalje poskupljivati jer potražnja raste, a zalihe su se istopile, tako da bi nam i gorivo uskoro moglo postati luksuz – zaključuje. Napominje da u Orašje nije došao samo zbog goriva, nego i dvije gajbe piva.

– Sljedeći mjesec imamo svatove i piće ćemo kupiti u Bosni. Tamo je znatno jeftinije, gajbu piva platim 20 KM. Dobar smo dio već prevezli. Angažiramo i susjede i rodbinu svaki put kada netko od njih ide prijeko, a ima mjesta u prtljažniku da nam nešto doveze, govori Glasu Slavonije Zdravko.

Slavonci u BiH kupuju sve, od lijekova, prehrambenih artikala, odjeće do bijele tehnike i namještaja. Odlaskom u prekogranični šoping ostvaruju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko kao strani državljani ondje kupuju jeftiniju robu. Na graničnim prijelazima u BiH, koji vode u Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku županiju, u 2017. godini podnesen je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a, u prosjeku 334 dnevno, i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM ili oko 142 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 milijuna KM, odnosno više od 20 milijuna kuna. Najveći broj, 50.734 zahtjeva za povrat PDV-a prilikom napuštanja carinskog prostora BiH, strani su državljani lani podnijeli na graničnom prijelazu Orašje.

Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno ulje, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.

Brojni Slavonci preko granice i odlaze zbog goriva, duhana i piva, stoga je i iznos koji ostavljaju u BiH mnogo veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza.

Stanovnici sjevernijeg dijela Slavonije svakodnevno odlaze i u pogranična mjesta i gradove u Srbiji s osnovnim ciljem – potrošiti manje novca za robu koja je u vlastitoj domovini, zbog raznih davanja, kud i kamo skuplja, bez obzira na to što je česti slučaj da se u košarama nađu artikli proizvedeni upravo u Hrvatskoj. Najčešća su meta hrvatskih kupaca u Srbiji cigarete, paprika, sokovi, a u posljednje vrijeme žarulje i slično. Po osobi se, naime, u Hrvatsku može prenijeti šteka cigareta, 50 cigara ili 250 grama duhana, litra žestokog pića, 16 litara piva i dr., a zabranjeno je prenošenje, primjerice, svježeg mesa, suhomesnatih i mliječnih proizvoda.