Kupovna moć manja za trećinu, najviše žalbi na cijene maski

Bh. građani posljednjih nekoliko mjeseci počeli su iz korijena mijenjati prioritete i navike, posebice kada je riječ o potrošnji. No, uz izmjenu navika nisu izostale ni žalbe, a o tome na što su najčešće bh. građani imali zamjerke, je li ih bilo više u odnosu na prije…

Večernji list BiH doznaje od Gordane Bulić, predsjednice Udruge građana Klub potrošača TŽ-a koliko su se mijenjale navike

„Bh. građani su izmijenili svoje potrošačke navike, što možemo vidjeti i po stvarima na koje su se najčešće žalili. U posljednjih pola godine žalbe su se najčešće odnosile na ključne potrebe kao što su prehrambeni proizvodi, osnovne kućne potrepštine, odjeća i obuća…, dok su, primjerice, prošle godine žalbe uključivale kupnju automobila, turističke i ugostiteljske usluge, ali i kupnju građevinskog materijala“, objašnjava nam Bulić u razgovoru.

Primjedbe su bile raznovrsne, bilo je i onih na rast cijena proizvoda, kazala je Bulić, navodeći neke od zamjerki potrošača.

„Veliki broj žalbi imali smo na cijene maski, koje su vrtoglavo skočile u odnosu na prije, što apsolutno stoji. Nekada se maska mogla kupiti po cijeni od 20 do 40 feninga, a sada je za istu potrebno izdvojiti od 80 feninga pa do dvije marke i više. Rukavice su također jedan od proizvoda koji se našao na popisu žalbi iz istog razloga kao i maske. Bilo je tu, naravno, žalbi i na rast cijena nekih ‘manje bitnih’ proizvoda kao što su čokoladna jaja, na što, moram priznati, i nismo pretjerano obraćali pozornost jer je bilo puno više bitnijih stvari. Što se tiče ključnih proizvoda za prehranjivanje jedne obitelji – brašno, kruh, ulje, šećer, mlijeko i mliječni proizvodi, meso…, nismo imali značajniji rast cijena, osim normalne inflacije koja godinama u BiH postoji. Puno veći problem bio je pad zaposlenosti, smanjenje plaća do minimuma, pa i ispod. Dio obitelji koji se, primjerice, bavio ugostiteljstvom, nažalost, ostao je bez posla, što je dovelo do realno manje kupovne moći bh. građana u vrijeme pandemije za sigurno 20 do 30 posto, a da i ne spominjemo kraj kolovoza i početak rujna kada su nastali dodatni troškovi: polazak djece u školu, kupnja odjeće, obuće, nabava ogrjeva itd. „, istaknula je Burić.

Kada je, ipak, riječ o online trgovini, Bulić je kazala kako je ona u vrijeme pandemije bila baš zastupljena, što je dovelo i do većeg broja prijevara.

„Veliki broj bh. građana nije informiran pa su kupnja i nabava na daljinu za njih prava avantura, čega postaju svjesni kada dobiju proizvod kojim nisu zadovoljni. Najčešće je riječ o žalbama starijih osoba koje su bile prevarene i koje su naručivale proizvode na osnovi reklama preko TV-a, radija ili internetskih stranica. Većinom je riječ o medicinskim suplementima, masažerima i kojekakvim aparatima. Također, bilo je žalbi tinejdžera za kupnju i naručivanje proizvoda, među kojima su kozmetika, odjeća, obuća i bijela tehnika“, kaže Bulić ističući važnost edukacije građana kada je riječ o online trgovini.

Izvor: akta.ba