Komplikovane procedure koče naplatu: Ostaju i bez točkova, ali ne pišu tužbe

Rupe na putevima, šahtovi i ulegnuća noćna su mora svakog vozača u Srpskoj, jer osim što prouzrokuju štetu na automobilu i bespotrebne troškove, nerijetko ugrožavaju bezbjednost u saobraćaju i izazivaju nezgode.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS, od januara do juna ove godine u 54 slučaja uzroci saobraćajnih nezgoda su bili oštećenja na putu.

– Oštećenja na putu lani su prouzrokovala 117 saobraćajnih nezgoda, dok je godinu ranije zabilježen 91 slučaj – istakli su u MUP-u RS.

Dokazivanje štete sastoji se od nekoliko faza i složenih procedura pa se, kažu saobraćajni stručnjaci, samo rijetki upuštaju u navedene procese. Vozači ne bi trebalo da zanemaruju ovu mogućnost kako bi zaštitili sebe i svoje četvorotočkaše, ali i podstakli nadležne na obavezu obezbjeđivanja sigurnih puteva.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Mladen Petrović kaže da, ukoliko se utvrdi da je razlog nezgode oštećenje na putu, vozači imaju pravo da traže nadoknadu.

– Vještačio sam u nezgodi koju je izazvao odron na putu. To su malo sporiji procesi, ali u principu idu u korist onih koji su doživjeli saobraćanu nesreću. Ako se utvrdi da je oštećenje na putu uzrok saobraćajne nesreće, visinu nadoknade određuje sud – kazao je Petrović.

Dodao je da vozači na naplatu štete znaju da čekaju i po godinu.

– Da bi vozač zatražio naplatu štete koja je nastala zbog lošeg puta, nakon što se dogodi nezgoda, trebalo bi da pozove policiju koja će da napravi zapisnik na osnovu kojeg se upućuje žalba preduzeću zaduženom za taj put, a to se uglavnom rješava posredstvom advokata – kazao je Petrović.

Stručnjak za bezbjednost saobraćaja Milenko Jaćimović istakao je da se vozači masovno žale na udarne rupe, posebno u naseljima gdje je gotovo nemoguće voziti od oštećenja na kolovozu.

– U Banjaluci nema naselja gdje se može reći da je put solidan. Vozači se najviše žale na udarne rupe u Priječanima, Motikama, Kuljanima, na Starčevici, ali i u strogom centru grada – kazao je Jaćimović i dodao da je tek u manjim lokalnim zajednicama sporna infrastruktura.

Najveći problem jeste to što, naglasio je on, samo nekolicina vozača, koji usljed vožnje lošim putevima oštete vozilo, zovu policiju i traže odštetu.

– Propisi u Srpskoj su jasni i kažu da je preduzeće koje gazduje putevima dužno da putnu mrežu održava tako da u svakom momentu put bude siguran i bezbjedan za sve učesnike u saobraćaju – kazao je Jaćimović i dodao da  vozači redovno upadaju u rupe i ostaju bez točkova.

Ne smije biti nikakvih izgovora kada je riječ o održavanju puteva, kaže Jaćimović, naglašavajući da registracija za prosječno vozilo srednje klase košta oko 500 KM.

– U okviru toga, značajno je izdvajanje za putarine na šta ide i dio akciza od goriva – rekao je Jaćimović.

Advokat

Advokat Svetozar Bajić kazao je da je u prethodnom periodu više vozača tražilo odštetu zbog oštećenja vozila usljed nalijetanja na udarnu rupu ili šaht nego što to sad čini.

– U posljednje dvije godine nije bilo zahtjeva zbog oštećenja vozila na putu. Ne znam da li vozači više neće s tim da se zamaraju ili jednostavno nisu upućeni u proceduru pa se i ne upuštaju – kazao je Bajić, prenosi Glas Srpske.