Još jedna, dosad neisticana, posljedica odluke o minimalnoj plati

Povećanje troškova obeshrabrivat će osnivanje startupa i ulazak u novi biznis

Jedna od negativnih posljedica dodatnog opterećenja privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine su  otežani uslovi za osnivanje startupa i ulazak u novi biznis. 

Kompaniji koja se osnuje trebat će u startu minimalno 35.000 KM mjesečnog prihoda da bi osigurala početak poslovanja i bila u mogućnosti isplatiti  minimalnu platu za jednog radnika, odnosno osnivača. Samo za isplatu minimalne plate potrebno je 21.000 KM a tome treba dodati troškove poslovnog prostora, knjigovodstvenih usluga, fiskalizacije, plaćanja takse na istaknutu firmu, bankarskih usluga, administratvinih troškova, hostinga i izrade web prezentacije, itd.  Riječ je o golemoj cifri koja eventualno neće biti problem za pojedince iz IT sektora, ali će za mnoge manje konkurentne djelatnosti biti prevelik zalogaj. 

BiH se nalazi tek na 99. mjestu od 138 zemalja po globalnom indeksu preduzetništva Instituta za globalni razvoj i preduzetništvo. BiH ima jedan od najmanjih udjela u broju malih i srednjih preduzeća po glavi stanovnika u Evropi, po podacima iz Analize opterećenja privrede u BiH.

U Bosni i Hercegovini prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2023. ukupno ima 33.288 preduzeća, od čega je malih  31.613, te 50 902 poduzetnika.  Srednjih preduzeća ima 1.390, a velikih 285.  Za mala preduzeća troškovi zaposlenika (ukupne nadoknade poslodavca zaposleniku za izvršeni rad, uključujuću poreze i doprinose) iznose 4.649.925 KM.

Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. 

Mladi ljudi danas se boje pokrenuti vlastite biznise. Imaju problem kako da nabave potrebna sredstva za osnivanje firme, kako da održavaju vlastiti biznis do momenta kada biznis počne vraćati novac, kako da vrate bankarske kredite ukoliko firma propadne, itd. 

Pozitivna činjenica da je u BiH u porastu broj poslovnih inkubatora ili hubova koji su pri ruci startupima, pojedine lokalne zajednice sufinansiraju podršku osnivanju startupa, ali oni koji se odluče za biznis suočit će se do sada najvećim troškovima i neće im biti lako osigurati održivost pokrenute firme.

Novi teret koji je nametnula Federcija BiH definitivno će biti dodatno obeshrabrenje za pojedince koji se budu željeli upustiti u poslovne vode, prenosi indikator.ba.