I postojanje Šmita dolazi na dnevni red

Otvaranje priče o BiH u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) u vrijeme ozbiljne političke krize je dobar potez koji pruža još jednu šansu da se zemljama članicama predoči realna slika o stanju u ovom dijelu svijeta, ali i još jednom pokrene pitanje postojanja Kristijana Šmita u Kancelariji visokog predstavnika.

Ocijenili su to sagovornici „Glasa Srpske“ reagujući na informacije da će u Savjetu bezbjednosti UN, na zahtjev Ruske Federacije, biti riječi o situaciji u BiH koja je zakomplikovana nakon nepravosnažne presude Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a kojom je proglašen krivim jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona, kako i nalaže republički Ustav, odnosno nije ispoštovao nametnute zakonske odredbe koje su stigle od Šmita koji sjedi u fotelju visokog predstavnika u BiH.

Srpska Šmita ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije, kako to odgovorno tvrde republički zvaničnici, prošao, kao njegovi prethodnici, svu proceduru imenovanja upravo u Savjetu bezbjednosti.

Sa tvrdnjama da Šmit ne može da se predstavlja kao visoki predstavnik su saglasne, među svjetskim silama, upravo Rusija i Kina te je, prema mišljenju stručnjaka za međunarodne odnose, i iz tog razloga interesantno što će danas, kako je najavljeno, kasno uveče po ovdašnjem vremenu biti razgovora o situaciji u BiH.

U javnosti je prvobitno odjeknula informacija da će na zahtjev Rusije biti održana vanredna sjednica Savjeta o BiH, da bi se tokom jučerašnjeg dana pojavile tvrdnje da je zapravo riječ o određenim konsultacijama koje će biti iza zatvorenih vrata.

Viši naučni saradnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda Dušan Proroković smatra da je zahtjev Rusije važan da bi bio održan kontinuitet rasprava o BiH.

– Formalno, da očekujemo neku odluku da se promeni tok procesa u Sarajevu u vezi sa presudom predsedniku Republike Srpske, nije realno, ali je važno da se tema BiH drži na stolu, jer je za zapadne zemlje, pre svega evropske, danas to zatvoreno pitanje. S njihove tačke gledišta BiH funkcioniše savršeno, samo tu još postoje neki Srbi koji prave probleme i da bi zato bilo bolje da se Dejton ispravlja u kontekstu unitarizacije zemlje i to je to. Ovakvim zahtevima se, ipak, održava kontinuitet rasprava koje pokazuju realnu sliku. Pre ili kasnije o realnom stanju moraće da se razgovara da li sa Donaldom Trampom ili poslije njega, ne znamo, ali zbog toga je i ovo veoma važno – istakao je Proroković za „Glas“.

Na sceni su, smatra, tri problema.

– Prvi je upravo taj što je na Zapadu kreirana slika da je u BiH idealno i kako su jedini remetilački faktor Srbi. Druga stvar je nezainteresovanost za BiH, čak i balkansko pitanje, među velikim silama koje određuju sudbinu sveta, a treći problem je taj što je Evropska unija u krizi, a ona je akter koji bi ovde trebalo da najviše doprinosi stabilizaciji stanja i da bude prva adresa kojoj se treba obratiti za pomoć. Nama, dakle, ili se niko ne bavi ili se ovim našim stvarima pogrešno bave – kategoričan je Proroković.

Za Šmita tvrdi da je postao veliko opterećenje.

– Sve što se sada dešava dešava se  zbog njega. Sada jeste šansa da se na neki malo drugačiji način porazgovara o Kristijanu Šmitu i da to pitanje visokog predstavnika bude podignuto na višu lestvicu u UN i da se diskutuje čak i češće o njemu. Čovek svojim ponašanjem može napraviti i veći haos nego što trenutno postoji – rekao je Proroković koji smatra da i Srbija mora da se drugačije ponese prema mandatu Šmita od onoga na početku.

Sličan stav ima i naučni savjetnik u tom Institutu Dragan Petrović.

– Zahtev Rusije i razgovori su važni za mir, za BiH i Republiku Srpsku. To je jako dobro. Dolazi do tektonskih promena u svetu. Velika je neizvesnost kako će se Trampova administracija odnositi dalje prema dosadašnjoj politici Vašingtona u BiH i Srpskoj, ali znamo da uvažava Rusiju i da će iz te interakcije voditi računa prema njenim stavovima prema Balkanu, sankcijama prema Republici Srpskoj i BiH – rekao je Petrović za „Glas“. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je da su Srbi uspjeli da postave svoje ciljeve i vrijednosti visoko i da se o tome govori na međunarodnom nivou.

– I predsjednik SAD Donald Tramp govori o Srbima, Srbiji, BiH i to se dešava u Savjetu bezbjednosti UN redovno. Mnoge evropske zemlje imaju potpuno drugačije informacije od onih na osnovu kojih su prije tri godine donosili razne rezolucije na štetu Srpske – poručio je juče Stevandić, komentarišući zahtjev Rusije za sjednicu Savjeta bezbjednosti UN o BiH.

Sarajevsko spletkarenje

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović juče je rekla da je Srpska zahvalna Rusiji i svima u Savjetu bezbjednosti UN koji žele da se raspravlja o situaciji u BiH. Na pitanje da prokomentariše pisanja pojedinih federalnih medija da je Rusija, na njen zahtjev, zatražila sjednicu, Cvijanovićeva je odgovorila za Srnu da nije tražila ni sjednicu, ni zatvorene konsultacije, a da sarajevski mediji po običaju spletkare.

– A kad budem tražila, to će biti onda kad neupućeni požele da se upute, a oni koji su upućeni prestanu da kriju svoje zločine prema demokratiji u BiH i Dejtonskom sporazumu. Sigurna sam da će to vrijeme brzo doći. Tako da je to prazno verglanje sarajevske čaršije prestravljene novonastalim razvojem globalne situacije – istakla je Cvijanovićeva, prenosi Glas Srpske.