Fakultetska diploma kao ukras, a zanatska je ipak karta za posao

BiH je jedna od rijetkih zemalja u kojoj su mnogi osuđeni da nakon završenog fakulteta diplomu stave u regal da im služi za ukras, a onda se upišu na neki od zanata kako bi dobili certifikat koji znači „posao” u inozemstvu, ali i kod nas.

Vozači u Sloveniji

Da je trend prekvalifikacije zanimanja sve izraženiji, potvrđuju nam kako upisnici tečajeva tako i predavači u obrazovnim institucijama. Svi ističu podatak kako je, nažalost, sve više onih koji su završili društvene fakultete, a sada upisuju zanate kako bi postali bravari, zidari, zavarivači, CNC operateri…

Tako u Centru za obrazovanje Široki Brijeg, koji pruža usluge doškolovanja za posao, naglašavaju da su vozači, različiti zanati, medicinske sestre i njegovateljice najaktuelnija zanimanja za koja se polaznici kod njih opredjeljuju.

„Ima slučajeva da ljudi s fakultetom dolaze da upišu zanat. Kada su u pitanju naši polaznici sa završenom srednjom školom, uglavnom su to oni koji su završili strojarsku, prometnu, elektrotehničku. Među njima su i mladi i stari, odnosno, najčešće osobe od 20 do 40 godina, ali ima i onih koji se upisuju sa 50, što se najviše odnosi na one koji se žele prekvalificirati za vozače kako bi dobili posao u Sloveniji“, kažu u Centru za obrazovanje.

Slično je i u Institutu za zavarivanje Tuzla, čiji direktor Seid Zulić također pojašnjava da ima i osoba koje nakon završenog fakulteta dođu i prekvalificiraju se u varioce.

„Sve je više zainteresiranih za prekvalifikaciju, jer se određena zanimanja traže i na našem tržištu, ali i u inozemstvu. Od fakultetski obrazovanog kadra na prekvalifikaciju najčešće dolaze oni koji su završili društvene smjerove“, dodao je Zulić.

Korak s vremenom

Prema riječima portparola Internacionalnog univerziteta Sarajevo Mirnesa Baltića, i studenti se opredjeljuju za zanimanja nakon kojih će lakše doći do zaposlenja.

Najveće zanimanje vlada za arhitekturu, psihologiju i IT znanosti. Studenti iz inozemstva ipak više upisuju psihologiju, posebno iz Turske. Što se tiče prekvalifikacija, one se najviše odnose na oblast menadžmenta – pojasnio je Baltić.

Prema riječima rukovoditelje CNC laboratorija i CNC instruktora Adnana Škulja, na obuku za CNC operatera dolaze i ljudi koji su po struci strojari, ali dođu na dodatnu obuku, a nerijetko se prijavljuju i ljudi koji su radili na manuelnim mašinama koje je „pregazilo vrijeme”, pa sada mnogi, da bi ostali na poslu, moraju ići ukorak s vremenom.

„Imamo i grupu fakultetski obrazovanih ljudi koji nemaju veze s metalnom i drvnom industrijom. Dođu da bi dobili certifikat i stekli znanje, nakon čega mogu aplicirati za neki posao vani. Imali smo među njima pravnike, ekonomiste, jednu osobu iz medrese… Dakle, nema nikakvog pravila“, kaže Škulj, ističući da ima malo poteškoća kada se trebaju educirati osobe koje su završile, primjerice, studij ekonomije, pa im je teško sada objasniti nešto iz potpuno druge struke.

Hadžić želi u Njemačku, a do penzije se ne bi vratio

Hamza Hadžić iz Kiseljaka, jedan od polaznika tečaja za CNC operatera i programera, kaže da se na to odlučio nakon završene srednje ekonomske škole i pravnog fakulteta. Ističe da ljubav prema strojevima ima odmalena, pa je to jedan od razloga što je upisao tečaj.

„U BiH čak i da završite nekoliko fakulteta, teško je naći posao u struci. Zato sam istražio koje zanimanje je najtraženije i našao sam da se traže CNC operateri. Raspitao sam se i saznao da obuka traje mjesec i pol. To je složen proces, naročito programiranje, tako da se tijekom cijele karijere uči i nadograđuju znanja i vještine“,  kaže nam Hadžić, koji želi posao u Njemačkoj te poručuje da se u BiH prije mirovine ne bi vratio.

Izvor: pogled.ba