Deklaracija na mesu kao igla u plastu sijena

Svježe meso koje se prodaje u marketima i mesnicama u Srpskoj mora biti deklarisano, sa jasno napisanom zemlja porijekla, međutim, domaći proizvođači upozoravaju da tu ima dosta posla za inspekciju, jer je naći deklaraciju na mesu jednako kao pronaći iglu u plastu sijena.

Trgovci u Srbiji od početka ovog mjeseca dužni su da jasno označe meso sa domaćih farmi i mesne prerađevine koje imaju minimum 50 odsto sirovina domaćeg porijekla, a  potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH Nemanja Vasić kaže da je slična odluka kod nas na snazi godinama, ali se ne primjenjuje.

– Inspekcija ne kontroliše u dovoljnoj mjeri poštovanje te uredbe, niti se preduzimaju bilo kakve mjere, samo se prećutno prelazi preko toga – tvrdi Vasić.

On kaže da se u mnogim objektima meso iz uvoza prodaje kao svježe domaće meso, a kada je riječ o prerađevinama, kako ističe, teško je definisati zemlju porijekla, već se može napisati iz koje je zemlje proizvođač.

– Spoljnotrgovinska komora BiH je utvrdila da je domaća proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa na nivou od 35 odsto potreba i to se može štititi, ali se uvoz mora dozvoliti, jer nema domaćeg. Pilećeg mesa ima dovoljno čak i za izvoz, te njegovu proizvodnju možemo štititi – rekao je Vasić, dodajući da zahuktavanje domaće proizvodnje mora biti postepen proces, kako se ne bi ugušila prerađivačka industrija.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić kazao je da su se godinama borili za deklaraciju, ali nikoga ne interesuje rad i zaštita domaće proizvodnje, niti ih brine da li je meso deklarisano ili nije.

– Na početku je na mesu u mesnicama pisalo da je domaća proizvodnja, ali kakva je situacija sada, nisam siguran. Došli smo u situaciju da je 90 odsto uvoznog, a domaće se može naći u tragovima. Domaća prasići mahom završe na ražnju ili u tovu, a veoma malo završava u mesnicama – rekao je Maljčić.

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina Jovan Vasilić kaže da potrošače interesuju samo kvalitet i cijena, te im nije toliko bitno da li je nešto domaće. Dodao je da u udruženjima uvijek promovišu da treba kupovati domaće, jer se na taj način podržava proizvodnja, ali i zapošljavanje.

– Nemamo pojma odakle je većina mesa koje se prodaje u radnjama jer na njemu ne piše da li je iz domaće proizvodnje ili iz uvoza. Slična stvar je i u mesnicama, ali tu potrošači pitaju da li je riječ o domaćem mesu – rekao je Vasilić.

Cijene

Mišo Maljčić kaže da proizvodnja svinja nije rentabilna, a cijene u narednom periodu mogu samo rasti.

– Cijena kilograma svinjetine će do Đurđevdana biti deset maraka. Žao mi je potrošača, ali i mi smo u problemu. Nadležni u protekle dvije godine nisu uradili ništa da zaštite domaćeg proizvođača od nelegalnog uvoza i kada je sve narušeno, moramo se snalaziti na sve načine – tvrdi Maljčić.

Izvor: glassrpske.com