Bojan Šukalo, IT inženjer iz Banjaluke: Prije pakovanja kofera dajte svoj maksimum u BiH

BANJALUKA – Prije nego što odluči da ode u inostranstvo, mlad čovjek treba biti siguran da je dao maksimum i u svojoj zemlji i da je uradio sve što je mogao na našim prostorima, poručio je Bojan Šukalo, IT inženjer, koji je nakon odlaska u Minhen i šest mjeseci provedenih tamo, ipak odlučio da se vrati u BiH.

„Glavni razlog mog povratka u Banjaluku su socijalne veze i osjećaj da mi je kvalitet života, uprkos dobrim radnim uslovima, lošiji, zbog neispunjenog socijalnog segmenta. Često su male stvari te koje daju kvalitet i ukus životu, a male stvari koje cijenim su kontakti sa ljudima koji mi znače“, kazao je Šukalo za „Nezavisne“.

Život je, naglašava on, mnogo smisleniji i lakši u tim isprepletenim vezama i poznanstvima nego što se na prvi pogled čini.

„Za mene su socijalne mreže i onlajn komunikacije samo nužno zlo i loša zamjena za kontakt uživo. U nekom momentu sam, u tih šest mjeseci, poželio da živim drugačije i da pokušam ponovo ovdje u Banjaluci“, priča Šukalo.

Želio bi, dodaje on, da mladi ljudi na ovim prostorima, prije odlaska u inostranstvo, pokušaju dati sve od sebe na putu ka kvalitetnijem i zdravijem životu.

„Dakle, da pokušaju prepoznati svoj kapacitet koliko god je to moguće i da se aktivno angažuju da taj kapacitet na našim prostorima i realizuju.  Slobodna i kvalitetna osoba, sa jasno postavljenim prioritetima, pronaći će svoje mjesto i u BiH i u Njemačkoj jednako“, savjetuje Šukalo.

 

U Njemačkoj  je, kaže, proveo pola godine na poslovima IT inženjera, sa akcentom na informatičku bezbjednost, a to je posao koji je radio i radi u BiH.  Prema njegovim riječima, u strukovnom smislu je prilagođavanje na nove radne zadatke bilo minimalno.

„S druge strane, ovi poslovi su osjetljivi po pitanju poslovne kulture u samoj kompaniji pa je za mene bio izazov da na pravi način nađem mjeru bezbjednosti koja se u praksi zahtijeva“, ističe Šukalo. Naglasio je da su uslovi, uopšteno govoreći, bili dobri, te da je radna atmosfera u Njemačkoj bila ugodna i bez pritiska.

„Kolege su bile srdačne i nije bilo prepreka integraciji u novo poslovno okruženje. Najviše prilagođavanja zahtijeva poznavanje jezika na nivou da si siguran u radne zadatke i da možeš diskutovati sa kolegama“, prisjetio se Šukalo. Dodaje da je ipak u pogledu sporazumijevanja imao i pomalo sreće jer  njegova tadašnja kompanija nije insistirala na njemačkom jeziku, već se mogao koristiti i engleski, ali da ipak radno sporazumijevanje može predstavljati veliki problem ako njemački jezik ne poznajete dovoljno dobro.

„Moje iskustvo govori da Nijemci ranije stupaju u radni odnos nego što je to slučaj u BiH. Dakle, ranije izgrađuju profesionalni stav i pristup radnim zadacima“, pojasnio je Šukalo.

Kada se uporedi poslovno iskustvo u Njemačkoj i BiH, Nijemci, ističe on, imaju manje formalizma i akcenat je na poslovnoj efikasnosti, kako u tehničkim, tako i u organizacionim pitanjima.

„Takođe, ohrabruje se direktni kontakt unutar kompanije i direktno rješavanje problema, dok je manji akcenat na vertikalnoj hijerarhiji u kompaniji. S druge strane, mnogo više je sličnih ili istih stvari nego što mi na prvi pogled mislimo. Birokratija je prisutna i u Njemačkoj, ponekad i više nego u BiH“,  zaključio je on.