BiH ponovo na sivoj listi MONEYVAL-a: Slijede strožije kontrole novca i pritisak na vlasti

Bosna i Hercegovina gotovo sigurno će ponovo završiti na takozvanoj sivoj listi MONEYVAL-a, odnosno među državama koje su pod pojačanim međunarodnim nadzorom zbog nedovoljne borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Prema informacijama do kojih je došao Raport, zajednička grupa FATF/E-MENA danas na zatvorenom sastanku razmatra konačni status BiH, ali se cijeli proces u diplomatskim krugovima već smatra formalnošću. Poruka koja je bh. delegaciji prenesena tokom plenarne sjednice MONEYVAL-a u Helsinkiju bila je jasna – Bosna i Hercegovina nije ispunila obaveze iz akcionog plana i ulazi u režim pojačanog monitoringa.

Tokom prethodnih dana predstavnici FATF/E-MENA dodatno su kontaktirali domaće institucije tražeći precizne informacije o zakonima koji još nisu usvojeni, ali i o propisima koji su u međuvremenu dobili podršku Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

Posebna pažnja bila je usmjerena na Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom radi sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Iako je zakon usvojen početkom maja i objavljen u Službenom listu BiH, međunarodne institucije tražile su tačan datum njegovog stupanja na snagu. Prema dostupnim informacijama, zakon će postati operativan tek 13. maja.

Međutim, usvajanje tog propisa nije bilo dovoljno da BiH izbjegne sivu listu.

Ključni problem ostala su dva zakona iz nadležnosti Ministarstva pravde BiH, kojim rukovodi Davor Bunoza. Riječ je o izmjenama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i Zakonu o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.

Iako su prijedlozi bili pripremljeni za razmatranje u Vijeću ministara BiH, ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu podržali njihovo uvrštavanje na dnevni red, čime je praktično blokiran pokušaj da se ispune međunarodne obaveze.

Dodatni problem predstavlja i neuspostavljanje registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH, projekta koji je u nadležnosti federalnog Ministarstva trgovine. Prema informacijama Raporta, na registru se praktično nije ni počelo raditi, što je bio još jedan važan uslov MONEYVAL-a.

Zbog svega toga očekuje se da međunarodne institucije u narednim sedmicama BiH dostave nove rokove i precizne obaveze koje će država morati ispuniti kako bi bila skinuta sa sive liste.

Prema trenutnim procjenama, rok za usvajanje zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći i upravljanju nezakonito stečenom imovinom mogao bi biti septembar ove godine, dok bi registar stvarnih vlasnika morao biti uspostavljen najkasnije do sredine naredne godine.

Bosna i Hercegovina se već jednom suočila sa istom situacijom. Na sivu listu MONEYVAL-a prvi put je dospjela 2015. godine, a sa nje je uklonjena tri godine kasnije, nakon što su usvojeni potrebni zakoni i mehanizmi kontrole finansijskih tokova.

Povratak pod pojačani monitoring mogao bi imati ozbiljne posljedice po finansijski sektor i ekonomiju zemlje. Siva lista podrazumijeva strožiju kontrolu međunarodnih novčanih transakcija, dodatne provjere banaka i klijenata, sporiji platni promet te veći oprez stranih finansijskih institucija u poslovanju s BiH.

Posljedice bi mogli osjetiti i građani kroz komplikovanije međunarodne transakcije, sporije uplate iz inostranstva i povećane administrativne procedure u bankarskom sektoru.

Naredna redovna evaluacija MONEYVAL-a za Bosnu i Hercegovinu planirana je tek 2031. godine, ali postoji mogućnost da država izađe iz režima pojačanog nadzora i ranije ukoliko u naredne dvije godine ispuni tražene reforme i zakonske obaveze, prenosi federalna.ba.