Biće odlično ako BiH ostane na 30.000 izgubljenih radnih mjesta

Iako su posljednji podaci Porezne uprave Federacije BiH pokazali da je talas okaza zaustavljen te da se od početka maja čak bilježi i blagi rast zaposlenih, trebaće dosta vremena da se radnici koji su tokom pandemije dobili otkaze u većem broju vrate na svoja radna mjesta.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže kako je donošenjem odluke da se omogući rad najvećem broju djelatnosti stvorena pretpostavka da se dio radnika vrati na posao. I narednih dana može se očekivati blagi porast broja zaposlenih jer će djelatnosti poput ugostiteljstva vraćati radnike na posao, no period do masovnog povratka na posao potrajaće ipak nešto duže.

Dugotrajan proces

– Istina je da će taj period trajati nešto duže jer masovnije vraćanje će zahtijevati da se otvori mogućnost izvoza proizvoda i da se uspostave sve trgovinske relacije. Dosta je radnika otpušteno iz šumsko-prerađivačkog sektora i sve dok to tržište u zapadnoj Evropi ne bude u punom kapacitetu otvoreno neće doći do masovnog vraćanja radnika. Dakle ne mislimo da će poosljedice ove situacije biti brzo sanirane. Trebaće puno vremena da se vratimo na staro stanje – kaže Šatorović za BiznisInfo.

A biće to jako teško jer mjerama koje je donijela Vlada FBiH, entiteta u kojem je otpušten daleko veći broj radnika, niko nije zadovoljan i one su male u odnosu na ono što su poduzele druge zemlje, smatra Šatorović. Jedina stvar koja može dovesti do vraćanja radnih mjesta jeste rast javne potrošnje.

– Javna potrošnja će održati kakvu takvu privrednu aktivnost i pokušati je što više stimulisati u narednom periodu kako bi se na taj način dovelo do vraćanja ljudi na njihova radna mjesta. Nikakve izmjene ni Zakon o radu neće vratiti radna mjesta nego samo jaka potrošnja i privredna aktivnost podržana od svih nivoa vlasti – smatra Šatorović.

Dvije pretpostavke

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže kako postoje dvije važne pretpostavke koje će odrediti šta će se u budućnosti dešavati kada je u pitanju broj zaposlenih u BiH.

– Prva se odnosi na činjenicu da se nakon 3 mjeseca koliko je definisana minimalna ročnost naknada zavoda za zapošljavanje može očekivati priliv radne snage odnosno vraćanje radne snage na posao u nekim djelatnostima kao što je ugostiteljstvo i slično. To su djelatnosti gdje su radnici dogovorno otpušteni kako bi se prebacili na teret zavoda dok traje kriza i oni će se vratiti na posao vrlo brzo – kaže Čavalić za BiznisInfo.

Ali imamo i drugi momenat na koji trebamo računati a a to je da je dosta kompanija anticipirajući korona zakon na entitetskom i kantonalnim nivoima vještački održavalo broj radnika odnosno nije otpuštalo radnike jer su predstavnici vlasti nekoliko puta upozorili da takvi poslodavci neće dobiti nikakvu podršku.

Zombi kompanije

– Dosta kompanija je samo vještački držalo radnike, naročito velike kompanije, one koje zapošljavaju po nekoliko hiljada radnika. Oni nisu smjeli davati otkaze očekujući podršku vlasti koja je velika na toliki broj radnika. U svijetu takve kompanije zovu “zombi kompanijama”, u smislu da je blokirana proizvodnja, ne radi se, ali oni održavaju radnu snagu radi subvencija od države – pojašnjava Čavalić.

Ta dvije pretpostavke nivelišu jedna drugu i ta dva fenomena će odrediti neto broj zaposlenih i šta će se dalje dešavati, smatra ovaj ekonomski stručnjak. Rast nezaposlenosti je neizbježan, samo je pitanje koliki će on biti u konačnici.

Ekonomski pad

– Usljed liberalizacije mjera i daljeg otvaranja ekonomije, polako se normalizuju i i tržišni odnosi, vraćaju se uposlenici. Ali ako mi imamo prema projekcijama MMF-a i agencije Standard&Poor’s pad ekonomije od 5 posto to po automatizmu mora značiti otprilike neki interval od 35 do 50 ili 70 hiljada radnih mjesta manje. To je jednostavno posljedica pada potrošnje, javne i privatne, pada investicija i to se po osnovnoj ekonomskoj logici mora reflektovati na radna mjesta, mi to jednostavno ne možemo izbjeći. Ali bilo bi dobro da izbjegnemo te gore cifre. Sada smo dostigli brojku od otprilike 30 hiljada u oba entiteta i bilo bi dobro da ostanemo na tome. Ako bismo tako prošli sa 30 ili 35 hiljada nezaposlenih za ovu godinu, to bi bilo odlično – kaže Čavalić dodajući da povećanje zaposlenosti ili povratak na status quo za sada nije moguć.

Pitanje je koliki će pad biti kada se podvuče crta – da li 30.000 što bi bio najbolji ili 100.000 što bi bio najgori scenario.

Izvor: biznisinfo.ba Autor: B. Šutvić