Vijesti

Analiza: Blagi rast plata i dalje ne pokriva ni osnovno

To što je prosječna neto plata u BiH prvi put premašila 900 maraka nije prevelika utjeha za građane, jer tim iznosom porodica sebi može priuštiti tek da, doslovno, nije gladna, gola i bosa.

Pokazuje to analiza oslonjena na zvanične podatke o primanjima i sindikalnu računicu.

Prema informacijama Saveza sindikata RS, u decembru prošle godine porodice su najviše novca trošile za nabavku prehrane – 691 marku, dok je za odjeću i obuću izdvajano 139 KM.

To znači da se na ove stavke potroši 830 KM i domaćinstvu u kojem je zaposlen jedan član ostane kusura tek 76 KM do 906 maraka, koliko, bar kako se tvrdi, odnedavno iznosi prosječna plata, pišu Nezavisne novine.

Od tog mizernog iznosa (76 KM) ne može se podmiriti nijedna preostala potreba svake porodice. Naime, za stanovanje i komunalne usluge potrebne su 583 KM, za tekuće održavanje domaćinstva 106 KM, za higijenu i njegu zdravlja 90 maraka, za prevoz 200, dok su za obrazovanje neophodne 82 marke.

U udruženjima za zaštitu potrošača napominju da blago povećanje plata, s ovakvim cijenama, ne donosi bitno poboljšanje standarda.

“Povećanje plate prati i poskupljenje proizvoda. Kada se to sve stavi na papir i kada podvučete crtu, dođete bukvalno na isto ono što smo imali i prije nekoliko godina. Dakle, ništa se značajno nije promijenilo”, rekla je Nedeljka Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženje građana “Oaza” Trebinje.

Međutim, diskutabilan je i sam prosjek od 906 maraka, jer mnogi mogu samo da sanjaju o tom iznosu na tekućem računu.

“Većina građana ima ispod tog prosjeka. Mnogi imaju platu od 450 do 500 maraka”, naglasila je Ilijićeva.

Poput nje, i Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, upozorava da plata nešto veća od 900 KM nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba bh. građana.

“Neusklađenost prosječnih primanja s rastom troškova života loše se odražava na kvalitet života bh. građana i uopšte na njihov standard”, rekla je Čolovićeva. Po njenim riječima, većina porodica mjesečno nema kao prihod ni tih oko 900 maraka.

“Polazeći od činjenice da imamo više od 50 posto radno sposobnog stanovništva, prosječna porodična primanja daleko su ispod prosječnih plata. Ako se tome doda veći broj penzionera, lica s invaliditetom i ostalih populacionih grupa koje su na rubu ili u stanju socijalne potrebe, nameće se zaključak da 70 posto porodica u BiH živi s porodičnim primanjima ispod prosječne plate”, pojasnila je Čolovićeva.