Tako je govorio Friedrich Nietzsche

Friedrich Nietzsche, jedan od najznačajnijih mislilaca XIX vijeka, čija se genijalnost i dan danas uveliko izučava na svim svjetskim univerzitetima, čovječanstvu je u nasljeđe ostavio nekoliko vanvremenskih spisa.

Među najvažnijim spisima ovog filozofsko-pjesničkog genija, svakako jedno od  najvažnijih mjesta zauzima Tako je govorio Zaratustra.

Ovako je Nietzsche(Niče) pričao kroz svog velikog Zaratustru:

  • “A naučimo li se bolje veseliti, najbolje ćemo zaboraviti drugima nanositi bol i izmišljati što boli.”
  • “Ah, da! Mudrost! Žedni smo nje i nikako da se zasitimo, gledamo kroz velove, lovimo kroz mreže.”
  • “Bog je misao koja krivi sve što je pravo i okreće sve što stoji.”
  • “Čovjek spoznaje mora moći ne samo ljubiti svoje neprijatelje nego i mrziti svoje prijatelje.”
  • “Čuvaj se dakle malenih! Pred tobom se ćute maleni, i njihova niskost tinja i žari se protiv tebe u nevidljivoj osveti.”
  • “Čuvajte se da ne uvrijedite pustinjaka! Ako ste pak to učinili, e, tada ga još i usmrtite!”
  • “Čuvajte se pljuvanja protiv vjetra!”
  • “Da, ima u meni nešto neranjivo, nepokopljivo, nešto što raznosi stijene: To se naziva moja volja. To šutljivo i nepromijenjeno korača kroz godine. Hoće ići svojim putem na mojim nogama, moja stara volja; tvrda je srca njezin osjet i neranjiv.”
  • “Državom se naziva najhladnija od svih hladnih nemani. Hladna, i laže; i ta laž gmiže iz njezinih usta: Ja, država, ja sam narod.”
  • “Država laže na svim jezicima dobra i zla; i što god govorila, laže – i što god imala, ukrala je. Na njoj je sve lažno; grize ukradenim zubima, ljutica. Lažna je čak i njezina nutrina.”
  • “I ako me jednom razboritost napusti: – ah, kako voli odletjeti! – neka moj ponos tada još leti s mojom ludošću!”
  • “I nanese li ti neki prijatelj zlo, reci mu: Opraštam ti što si mi učinio; ali to što si sebi učinio – kako bih ti mogao to oprostiti!”
  • “I nisu znali drukčije ljubiti svojega boga nego tako što su čovjeka pribili na krst!”
  • “Ideš ženama? Ne zaboravi bič!”
  • “Jesi li svome prijatelju čist zrak i samoća i hljeb i lijek?”
  • “Jesi li već vidio svoga prijatelja dok spava – da bi doznao kako izgleda? Pa što je, inače, lice tvojega prijatelja? To je tvoje vlastito lice, na hrapavu i nesavršenu ogledalu.”
  • “Loše se uzvraća svojemu učitelju ostaje li se zavazda tek učenikom.”
  • “Mala je osveta ljudskija od nikakve osvete.”
  • “Malo otrova tu i tamo: to stvara ugodne snove. I naposljetku puno otrova, za ugodno umiranje.”
  • “Mnogom čovjeku ne smiješ pružiti ruku, nego samo šapu: i hoću da tvoja šapa ima još i kandže.”
  • “Moguće je samo šutjeti i mirno sjedati kad se ima strijela i luk: inače se brblja i prepire.”
  • “Našao sam da je opasnije među ljudima nego među životinjama; opasnim putevima ide Zaratustra. Neka me vode moje životinje!”
  • “Ne razumiju me: nisam usta za ove uši.”
  • “Ne vjerujte nikome od onih koji puno zbore o svojoj pravednosti!”
  • “Neka se muškarac boji žene kad ona mrzi: jer muškarac je u dnu duše samo zao, a žena je tamo loša.”
  • “Nije li bolje dospjeti u ruke ubojice negoli u snove pohotne žene.”
  • “No da vam posve otkrijem srce, prijatelji: kada bi bilo bogova, kako bih izdržao da ne budem bog! Stoga nema bogova.”
  • “No imate li neprijatelja, ne vraćajte mu zlo dobrim: jer to bi sramotilo. Nego dokažite da vam je učinio nešto dobro. I radije se gnjevite nego da sramotite! I ako vas proklinju, ne bi mi se svidjelo da hoćete potom blagoslivljati. Radije malo zajedno proklinjite! I ako vam se dogodila velika nepravda, učinite mi brzo još pet manjih k tomu!”
  • “No krv je najlošiji svjedok istine; krv će zatrovati najčišći nauk još do zaslijepljenosti i mržnje srca.”
  • “No najgore su male misli. Uistinu, bolje je i zlo činiti nego malo misliti!”
  • “O svakome ponešto znamo previše! I ponetko nam biva providnim, ali to nam još ni izdaleka ne omogućuje proći kroz njega. Teško je živjeti s ljudima, zato što je šutnja tako teška.”
  • “O ženi treba govoriti samo muškarcima.”
  • “Otmjenije je sebi ne davati za pravo nego ostajati u pravu, napose kad čovjek ima pravo.”
  • “Podijeljena nepravda je pola pravde.”
  • “Prevalili ste put od crva do čovjeka i puno je toga u vama još crv. Nekoć ste bili majmuni i sad je još čovjek više majmun od bilo kojeg majmuna.”
  • “Rado bih darivao i dijelio, sve dok se mudri među ljudima opet jednom ne razvesele svojoj ludosti, a siromašni svome bogatstvu.”
  • “Savjetujem li vam ljubav prema bližnjemu? Radije bih vam savjetovao bijeg od bližnjih i ljubav prema najudaljenijima!”
  • “Sve je na ženi zagonetka, i sve na ženi ima jednu odgonetku: naziva se trudnoća.”
  • “Šutnja je gora; sve prešućene istine postanu otrovne.”
  • “Ta je li moguće! Ovaj stari svetac u svojoj šumi još ništa nije čuo o tomu da je Bog mrtav.”
  • “Ta pogledajte te suvišne! Stječu bogatstva i time postaju siromašniji. Hoće moć i ponajprije poluge moći, puno novca – ti nemoćnici! Gledajte ih kako se veru, ti hitri majmuni! Veru se jedan preko drugoga i tako povlače jedan drugoga u mulj i dubinu. Svi hoće tamo k prijestolju: to je njihovo ludilo – kao da sreća sjedi na prijestolju! Često sjedi mulj na prijestolju – a često i prijestolje na mulju.”
  • “Hiljadu staza ima kojima se još nikada nije išlo; hiljadu zdravlja i prikrivenih otoka života. Neiscrpljen i neotkriven još uvijek je čovjek i čovjekova zemlja.”
  • “Tko vazda daruje, u opasnosti je da izgubi stid; tko vazda dijeli, ruka i srce mu imaju žuljeve od silna dijeljenja.”
  • “Treba čvrsto držati svoje srce; jer pusti li mu se na volju, učas se izgubi i glava!”
  • “U vašoj ljubavi neka bude hrabrosti! Svojom ljubavlju trebate nasrnuti na onoga koji vam ulijeva strah! U vašoj ljubavi neka bude vaša čast! Malo se, inače, žena razumije u čast. No to neka bude vaša čast: da vazda više ljubite nego što vas ljube, i da nikada ne budete druge.”
  • “Vi, odvažni oko mene! Vi tražioci, istraživači i svi koji ste podmuklim jedrima brodili neistraženim morima! Vi što se radujete zagonetkama! Savjetujte me kako da riješim zagonetku što sam je tada ugledao, protumačite mi prikazu najusamljenijeg! Jer to je bila prikaza i predviđanje: – što sam tada vidio u slici i prispodobi! Ko je taj, ko ima jednom još doći? Ko je taj pastir, što mu se zmija uvukla u grlo? Ko je taj čovjek, kojem će se tako sve najteže, najcrnje uvući u grlo?
  • A pastir je zagrizao, kao što ga je to bio savjetovao moj uzvik; dobro zagrizao! I tada daleko ispljuju glavu zmije – i skoči na noge. Nije bio više ni pastir ni čovjek – bio je potpuno promijenjen, ozaren, i smijao se! Još se nikad na zemlji nije čovjek smijao poput njega! O, braćo moja, čuo sam smijeh koji nije bio smijeh čovjeka – i sad me proždire žeđ i muči čežnja koja se nikad neće smiriti.Čežnja me moja za tim smijehom proždire: o kako mogu podnijeti da još živim! A kako bih mogao podnijeti da sada umrem!”
  • “Zaklinjem vas, braćo moja, ostajte vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji vam zbore o nadzemaljskim nadama! Trovatelji su to, znali oni ili ne znali.”
  • “Želi li se imati prijatelja, mora se htjeti i za njega voditi rat: a da bi se vodio rat, mora se znati biti neprijatelj.”

Izvor: radiokameleon.ba

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.