Podsticaji za privredu: Šta ko dobija?

Narodna skupština RS usvojila je danas prijedlog zakona o podsticajima privredi. Predviđeno je da zakon prije svega doprinese povećanju plata u realnom sektoru.

Zakonom o podsticajima u privredi RS predviđena su podsticajna sredstva privrednim subjektima po dva osnova: za povećanja plate radnika i direktna ulaganja.

„Zakonskim rješenjem propisano je uspostavljanje okvira za dodjelu podsticaja privredi, a s ciljem povećanja konkurentnosti i produktivnosti. Podsticaji predviđeni ovim zakonom dodjeljuju se privrednim subjektima po dva osnova, za povećanje plate radnika i za direktna ulaganja,“ navodi se u obrazloženju Prijedloga zakona o podsticajima u privredi.

Uslovi za ostvarivanje podsticaja su da je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u Republici Srpskoj, a da u obračunskom periodu radnik ima viši iznos plate u odnosu na početni iznos plate. Obračunski period za koji se utvrđuje povećanje plate radnika kod privrednog subjekta je šest mjeseci. Jedan period traje od 1. januara do 30. juna, a drugi period od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini.

 

Iznos podsticaja za povećanje plate radnika utvrđuje se prema dva kriterijuma:


Šta ko dobija?

Slikovita i kruta računica povećanja prema PRVOM KRITERIJUMU izgleda ovako: ako poslodavac hoće da poveća platu radniku za 100 KM, prema redovnoj stopi poreza i doprinosa mora otprilike (još) 60 KM dati državi. Prema danas usvojenom zakonu, od tih 60 KM država će mu na kraju obračunskog perida vratiti 40 KM nazad, pa faktički radniku daje 140 KM, a 20 KM državi. 

DRUGI KRITERIJUM:

Ako je neko prijavljivao 450 KM platu radniku, a hoće da poveća na 550, na tih novih 100 KM platiće 60 KM poreza i doprinosa, a vraća mu se 30 odsto.


„Prvi kriterijum: Ako je početni iznos plate radnika viši od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70% od plaćenih doprinosa na povećanje plate. Drugi kriterijum: ako je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u Republici Srpskoj, ali ne prelazi iznos od 550 KM, privredni subjekt ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30% od plaćenih doprinosa na povećanje plate“,navodi se u prijedlogu zakona.

Dok je prijedlog bio u proceduri izazvao je različite reakcije među poslanicima ali i drugim zainteresovanim stranama. Svi su kurtoazno pozdravili bilo kakvu aktivnost koja doprinosi povećanju zarada (sve malobrojnije) radne snage u RS, dok su drugi ukazali da će ovakav zakon praktično samo “natjerati“ poslodavce koji radnicima dio plate isplaćuju na crno (“na ruke“) da preusmjere količinu tog novca u legalan tok, odnosno u isplatu plate preko računa, dok oni koji su već povećali plate neće imati mnogo vajde.

 

Iznesena primjedba ugrubo znači da se na ovaj način praktično nagrađuju oni koji rade nelegalno i predstavljaju nelojalnu konkurenciju firmama koje plate isplaćuju legalno.

U Vladi nije negirano da se na ovaj način dio novca iz “sive zone“ iznosi na svjetlost dana.

„Uvođenje podsticaja za povećanje plate radnika ima za cilj dva efekta. Prvi je poboljšati položaj radnika, a drugi ima za cilj otklanjanje sive zone u oblasti isplate plata radnika i prevođenje cjelokupnog novčanog iznosa koji radnik dobije od privrednog subjekta u legalne tokove“, navedeno je ranije u saopštenju Vlade RS gdje dodaju da je donošenje ovog zakona planirano u Programu ekonomskih reformi za period od 2019. do 2021. godine i prioriteta utvrđenih u ekspozeu premijera Radovana Viškovića.

 

Predstavnik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić, kaže da je na ovaj način država smanjila konkurentsku prednost onoga koji je bio u sivoj zoni u odnosu na poslodavca koji nije.

„Država će tako uzeti dio novca iz sive zone. Ovo jeste podsticaj da poslodavci izađu iz sive zone (isplate dijela plate na crno)“ smatra Trivić.

On dodaje da zakon ima mnogo pozitivnih efekata, te da je pravljen prema instrukcijama Poreske uprave i zato ne bi trebalo da bude problema i komplikacija sa obračunom.

„PURS ima registrovane uplate za svakog radnika za svaki mjesec. Nema mnogo papirologije. Poslodavčevo je samo da podnese zahtjev, sve ostalo država sama rješava bez mnogo papira. Jedini papir koji poslodavac treba da ima jeste ugovor s radnikom da mu je povećana plata i da mu je na račun stvarno isplaćeno više nego prije“, zaključuje Trivić.

 

U Privrednoj komori Republike Srpsku kažu da podržavaju sve mjere koje idu ka rasterećenju privrede i smanjenju nameta, prvenstveno kada je u pitanju opterećenje na plate, a da će o uspješnosti zakona sud dati dani koji su pred nama.

„Godinama unazad zalažemo se da se ukupna stopa poreza i doprinosa smanji sa ovih više od 60 odsto, na stopu iz perioda prije svjetske ekonomske krize kada je iznosila 52 procenta. Zalažemo se za sistemska rješenja koja se odnose na sve jednako i podržavamo sve ono što ide ka tome. Kako i na koji način će se ova mjera (Zakon o podsticajima) odraziti na privredu, vidjećemo u narednom periodu s obzirom na potencijalne teškoće u realizaciji i probleme koji se mogu javiti,“ kaže Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.

 

Kritičari stavki zakona, među kojima su i pojedini sindikalci, kažu da ovo nije sistemsko rješenje i da može prouzrokovati situaciju da radnici koji dobijaju “pola na račun, pola na ruke“, sada dobiju samo veći iznos na račun, a suštini ne dobiju više novca.

Izvor: mondo.ba   Autor: Željko Svitlica

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *